21 Jun

Akupunktura umjesto antibiotika

Nedavno je ministar Maras objavio osnivanje fonda od 20M eura namijenjenog start-up tvrtkama. Preko Twittera ga je Mladen Vukmir upitao; “Što bi bila definicija startupa u HR za potrebe 150 mil kn Fonda? Maras: biti ćemo fleksibilni “. S obzirom na to da već vise od godinu dana istražujem što je to start-up tvrtka, ova diskusija je empirijski dokaz da je potrebno definirati što je start-up. Ovaj post nema za namjeru dešifrirati start-up kao fenomen, a analizirati ovaj impuls Vlade RH. Naime poznamo dvije vrste medicine, zapadnu i istočnu, gdje se antibiotici i akupunktura javljaju kao instrumenti za liječenje. Glavna razlika je da antibiotici liječi posljedicu, te se piju ponekad i godinama, dok akupunktura potiče protok energije u tijelu te ne hodamo s iglama u tijelu čitavo vrijeme. Na neki način slično je i s ekonomijom, možemo joj dati antibiotike u vidu državnih poticaja, a možemo joj zabiti iglicu tamo gdje energija slabije teče te joj dati impuls. Rezultati kontinuiranog liječenja antibioticima su vidljivi recimo u proizvodnji hrane, potičemo ju godinama a uvozi se sve više, te jedan agent postaje sve veći (ali i tromiji). Ako pogledamo sliku 1 ([1])vidimo da je životni ciklus tvrke opisan u pet koraka ([2] ).

company life cycle_akupunkt

Ono što je zanimljivo je desnu vertikalu možemo i gledati kao količinu neizvjesnosti, odnosno da startup faza je karakterizirana s najvećom neizvjesnosti. Četvrta faza, “decline” je faza s relativno najmanjom neizvjesnosti. Hrvatska ekonomija je trenutno u toj fazi, većina tvrtki gubi na momentumu te samim time čitavo društvo pati. Kakve to veze ima sa startupovima i fondom ? Po meni velike, jer se ekonomija ne liječi sistemski, a problemima se pristupa parcijalno, te uglavnom na empirijski neosnovanim činjenicama, na populističko lobističkim pritiscima. Startup je odjednom posto cool, a istovremeno riječ startup se u hrvatskoj putem googla traži samo 120 puta (tako je nama pokazala naša analiza), međutim u medijima se startup spominje kao jedini izlaz iz ekonomske krize. Zašto je to tako ? To neću pisati u ovom tekstu, ali promijenite diskurs, te se pitajte tko ima najveće koristi od toga ? (hint – saznajte tko je bio s Marasom kada su najavljivali fond). Ukratko da poentiram ovaj tekst. Odlučili smo se na liječenje ekonomije antibioticima (poput doktora kojima dobavljači vise za vratom s poklonima) te uzeli smo 20M eura od poreznih obveznika da ih damo za startupove (čija definicija je fleksibilna). Samo neki utjecaji od ove odluke su; privatni investitori ne žele konkurirati s besplatnim kapitalom plasiranim od strane vlade, startupovi će se naviknuti na poticaje a ne na tržišnu realnost, ekonomija će ostati bez tog novca jer startup po jednoj od svojih karakteristika je globalna tvrtka, globalni financijski agenti će moći jeftinije kupiti svoje nove igračke, kao i većina HR uspješnih startupova kada im dođe investicija će otići iz hrvatske te će istovremeno stvoriti gorčinu na tržištu između tehnoloških poduzetnika jer smo svi isti samo su neki istiji. Istovremeno poduzetnici koji upravljaju tvrtkama u “decline” fazi će ostati bez tih novaca, ali još bitnije bez tehnoloških proizvoda koje kreira najpametnija hrvatska mladež. Jer zašto bi se cool startup bavio proizvođačem pršuta iz Drniša. I to dolazi prijedlog ankuputkure – odnosno liječenja impulsima a ne stalnom intervencijom.

Kako bi onda mogli liječiti a ankuputkurom ?

Da smo tih 20M eur namaknuli tako da smo rekli vodećim HR tvrtkama da će imati porezne olakšice ako ulože u mlade IT poduzetnike, tako da od njih kupe nove tehnološke proizvode, dobili smo impuls kuji utječe na čitavo gospodarstvo. Na ovaj način nismo oštetili porezne obveznike, jer smo preusmjerili sredstva direktno iz većih tvrtki u manje (nema gatekeep-era koji preusmjerava sredstva, trošak transakcije na dijelu), startupovi su dobili prve klijente (a to je po suvremenoj teoriji poduzetništva ključ uspjeha i osnova dobijanja daljnjih investicija), stvorili konkurenciju financijskom sektoru (jer sada investitor mora konkurirati s pravim poduzetnikom koji je prošao sito i rešeto) i podigli smo konkurentnost hrvatskog gospodarstva (o ICTu kao čimbeniku koji utječe na konkurentnost poduzeća su opjevani epovi).

A ovako smo dobili to da država pomaže investitorima u smanjenju neizvjesnosti utkanih u genetski kod njihovih proizvoda zvanih startup. I to na Twitter konferenciji ministra koji ne koristi Twitter, na kojoj je više ljudi bilo u vladi fizički nego na Twitteru.

Sergej Lugovic, 21.06.2015

[1] http://joshbersin.com/2008/07/make-learning-part-of-your-business-strategy/

[2] https://hbr.org/1983/05/the-five-stages-of-small-business-growth