14 Feb

Kako bi izgledao Spotify u vašoj industriji?

Slučajno sam naišao na jedan tekst koji smo napisali kolega Niska Alfirević i ja prije skoro 12 godina te ga objavili u SAPMagu (http://www.sapmag.com.hr/) . Baš me zanimalo staviti to u današnji kontekst, te vidjeti vrijede li te stvari još i danas. Sjećam se da mi je u to vrijeme jedan vrlo uspješan poduzetnik rekao da pustim te “new age business fore” . Mislim da to nisu nikakve “new age fore” a jednostavno promjena u paradigmi, koja se desila u samoj srži ekonomije. A to je da prije dolaska digitalne, odnosno kako su ju onda zvali nove ekonomije, na tržištu se uglavnom razmjenjivalo ono što je opipljivo, a danas se razmjenjuje ono što je neopipljivo.

Razlika je tome da kada osoba A proda osobi B jabuku, osoba A nema više jabuku, a ima novce koje je dobio od osobe B. A ako osoba A proda digitalnu sliku jabuke osobi B, osoba A i dalje ima digitalnu sliku jabuke i novce, a osoba B nema više novce ali ima sliku – međutim može ju bez velikog troška podijeliti osobi C,D,E,F,n… Kako se onda zaštiti od toga da osoba B ne podjeli digitalnu sliku jabuke svima ostalima besplatno? Odgovor je vrlo jednostavan -nikako? A kako onda zaraditi? Jednostavno …kao sto Spotify zarađuje, na uslugama i servisima koji adresiraju iskustvo konzumacije glazbe.

Kada bi danas postavio isto pitanje kao i prije 12 godina – “Zašto se ne ugledamo na glazbenu industriju?”, odgovor bi trebalo tražiti u tome kako bi se mogao primijeniti model Spotify-a na vašu industriju, te tko bi za vašu industriju bio EchoNest za kojeg je Spotify platio 100M USD (http://www.digitalmusicnews.com/2014/03/07/spotify100m/ )

Mali misaoni eksperiment – Zamislite situaciju u kojoj vaš kupac može kupiti jedan vaš proizvod te ga besplatno podjeliti čitavom svijetu bez troška. Pitanje je kako bi se ponašali u toj situaciji? (hint- tužbe i sudske zabrane glazbenoj industriji nisu pomogle)

Slobodan sam bio izdvojiti nekoliko rečenica iz teksta od prije 12 godina za koje još mislim da su relevantne i danas….

Besplatno korištenje u nekomercijalne svrhe ide u korak s novom ekonomijom, odnosno ekonomijom intengible asseta, jer vrijednost autora raste proporcionalno s brojem konzumenata njegove glazbe….

Možemo reći da znanje, umjesto kapitala, postaje osnovnim alatom za kreaciju vrijednosti, što direktno utječe na strategiju sustavnog građenja strategija i taktika za kreaciju “barriers to entry”….

Pitanje je da li su direktori izdavačkih kuća razmišljali o promjenama koje nam današnje poslovno okruženje donosi….

…koji različitim aktivnostima grade emotivnu vezanost  kupaca za ovu izdavačku kuću.

Mjereći u isključivo financijskim rezultatima ne možemo mjeriti uspjeh, ali i jedna i druga izdavačka kuća imaju prva mjesta na hrvatskim top ljestvicama…

Možda pristup u kojem se iskorištava cjelokupni kapital i znanje glazbene industrije donosi kompletno drugačiji presjek tržišne utakmice, u kojoj će na kraju kupac vidjeti da se radi na podizanju emotivne vrijednosti za njega…..

..moramo učiti cijelo vrijeme i iz svih izvora koji nam se pružaju u okruženju.

…Istovremeno ćemo toplo pozvati da manageri počnu primjenjivati ono što su naučili od drugih, jer vrijednost znanja i informacija se povećava isključivo dijeljenjem unutar mreže od dvoje ili više ljudi, a kao najbolji logični primjer koji brani ovu tezu jest – ljubav….

Za ponijeti kući

  • Dozvoli da se proizvod ili usluga koristi ako onaj tko ju koristi na njoj ne zarađuje
  • Znanje umjesto kapitala
  • Promjene u okruženju kao izvor poslovnog uspjeha
  • Emotivna veza s kupcem
  • Financijski rezultat nije dovoljan
  • Udružiti kapital i znanje čitave industrije za dobrobit industrije
  • Uči kontinuirano i redovito
  • Vrijednost znanja i informacija se povećava isključivo dijeljenjem

Čitav tekst se nalazi ovdje http://www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=167

Stvarno me zanimaju vaše ideje kako bi izgledao model Spotify-a za druge industrije?

Sergej Lugović, Feb, 2016