17 Mar

Poduzetničke mogućnosti koje pruža digitalna ekonomija

Osvrt napisao: Miroslav Hržica

Digitalna ekonomija se oslanja na Internet i uključuje sve od prodaje i distribucije digitalnih dobara (softver, glazba, video), preko prodaje i razmjene usluga (Uber, Air BnB) pa do prodaje fizičkih predmeta (ebay, amazon, njuškalo) po raznim modelima plaćanja (open source, shareware, freemium, komercijalni …).

Screen Shot 2016-03-17 at 19.57.13

Prva faza razvoja digitalne ekonomije počela je suradnjom između programera koji su sa različitih strana svijeta radili na istim projektima koje su slobodno dijelili bez naknade (Open source). Iz te suradnje su nastali neki vrlo popularni projekti (Linux, Apache Web server, Wikipedija, …). Ozbiljniji razvoj digitalne ekonomije je počeo kada su poduzetnici zaključili da se Internet osim za komunikaciju i zabavu može iskoristiti za zaradu koja nije povezana sa naplatom pružanja usluga koje se koriste (pristup internetu, hosting, e-mail …). Poduzetnici su shvatili da Internet omogućava direktan kontakt između ponuđača i korisnika praktično bez obzira na geografski položaj. Prelazak na Internet je klasičnim modelima poslovanja omogućio širenje i dodavanje novih mogućnosti. Amazon je koncept klasične knjižare prvo pretvorio u Super knjižaru koja je u ponudi imala 10x više knjiga od bilo koje klasične knjižare a nakon toga i u Super prodavaonicu u kojoj se može kupiti sve od igle pa skoro do lokomotive. Ebay je drugi klasičan model (mali oglasnik) prenio na Internet i proširio na opcijama koje su prije bile nezamislive: aukcije, sigurna kupnja, PayPall ….

Osim klasičnih modela interakcije sa kupcima po modelu b2c koji su dolaskom digitalne ekonomije prošireni pojavili su se i novi modeli koji bez Interneta ne bi bili mogući. Novi c2c modeli omogućuju direktni kontakt klijenata koji razmjenjuju dobra (npr kuće za odmor na HomeExchange.com) a c2b okreće sliku i pruža mogućnost da korisnici prodaju uslugu poduzećima. To korisnicima (freelancer) na područjima na kojima je takav rad moguć (programeri, dizajneri, …) omogućuje veću nezavisnost i slobodu, rad od kuće u vrijeme kada im najbolje odgovara i rad na projektima koji im se sviđaju a tvrtkama uklanja fiksne troškove zaposlenja te omogućava fleksibilnost rada na projektima – za svaki projekt mogu oformiti tim koji će biti optimalan a ne iz ograničenog broja ljudi koji rade u tvrtki.

Digitalna ekonomija je omogućila da kompanija koje nemaju sredstva za rad u osnovnoj djelatnosti (Uber nema ni jedan auto, a Air BnB ni jednu sobu), ali sa dobrom idejom i poslovnim modelom mogu osvojiti veliko tržište i bazu korisnika. Zbog velike baze korisnika takve kompanije na tržištu vrijede više od klasičnih kompanija sa velikom materijalnom imovinom i to je dobar pokazatelj snage digitalne ekonomije.

Kada su otkrivene nove ekonomske mogućnosti počelo je njeno nezaustavljivo iskorištavanje koje još uvijek traje. Kao i u biološkoj evoluciji to dovelo do razvijanja novih oblika poslovanja koji su bili nezamislivi prije pojave interneta. Otvaranje ove ekonomske niše je pokazalo i da se stari poslovni subjekti sporo i teško prilagođavaju novim ekonomskim modelima pa su novo tržište zauzele mlade tvrtke koje su nastale u tom okruženju, a stare tvrtke su pokušale zadržati status quo i aktivno su borile ( još se uvijek bore) protiv promjena. Najbolji primjer za to je veliki otpor prema digitalnoj distribuciji glazbe i video sadržaja što je zbog nedostatka legalnih sadržaja dovelo do povećanja piratizacije. Kao i u životu neki modeli su se pokazali uspješni i opstali su a drugi su propali (dot-com balon 2000-te). Proces još uvijek traje i tek kada završi ćemo vidjeti konačan izgled tržišta.

A onda će doći neka nova revolucija i proces će početi ispočetka…