17 Mar

Tehnološko poduzetništvo iz prve ruke

Napravili smo intervju s našim studentom koji je osjetio duh tehnološkog poduzetništva u Londonu te pokrenuo suradnju sa engleskim partnerima u području razvoja SW.

Screen Shot 2016-03-17 at 20.03.11

Poduzetnici diljem svijeta stvaraju nove pothvate kojima potiču napredak društva. S obzirom da otvarate vlastitu tvrtku i da ste, kako ste napomenuli, dio posla omogućili tvrtkama na domaćem tržištu, smatrate li se poduzetnikom?  Također, smatrate li da bi Vaš poslovni pothvat mogao postati uspješan na domaćem tržištu ili je kreiran u većoj mjeri za potrebe inozemnog tržišta?
Poduzetništvo je postalo toliko širok pojam da ga se u mjestima u kojima eksponencijalno “raste” kao što je primjerice London smatra modom. U takvoj okolini poduzetnikom se smatra onaj koji konzumira napredak društva, a ne koji potiče njegov razvoj. Kada bih se smatrao poduzetnikom u takvom okruženju, pretpostavljam da bi napredak društva vidio kao stvaranje proizvoda ili usluge kojom potičem njegovu konzumaciju u svrhu vlastite dobiti. Tada to nije napredak društva već rast osobnog profita na njegov teret, a društvo koje bi to smatralo motivacijom za vlastiti pothvat, nastavljalo bi stvarati sredstva konzumacije. Ukoliko stvorim proizvod koji će služiti kao sredstvo za potencijalni napredak društva, smatrat ću se poduzetnikom. Pothvat u kojeg trenutno ulažem u osnovi je funkcija zaposlenja. Njegovu uspješnost vidim u stečenom iskustvu i akumulaciji financijskih sredstava unutar tvrtke kako bih osigurao početni kapital u daljnjim projektima namjenjenih za potrebe domaćeg i inozemnih tržišta.

Kako ste se odlučili za otvaranje vlastite tvrtke? Opišite nam ukratko vaš proizvod/uslugu.
Za otvaranje tvrtke odlučio sam se iz želje za realizacijom kompleksijih ideja. Iako sam u početku planirao tvrtku otvoriti u Velikoj Britaniji radi prividno jednostavnijeg početka poslovanja u odnosu na Hrvatsku, zbog otežanog procesa otvaranja bankovnog računa pravne osobe uzrokovano nedostatkom stalne adrese prebivališta u Velikog Britaniji i izračunom profitabilnosti, odlučio sam tvrtku otvoriti u Hrvatskoj. Uslugu koju pružam je rad u funkciji „Head of Engineering“ u tvrtki OFF3R Ltd i zadužen sam za upravljanje svm tehnološkim aspektima poslovanja. Svakodnevne obaveze u startup atmosferi vrlo su promjenjive te uključuje nadziranje ispravnosti rada i nadogradnja sustava mobilne aplikacije, interveniranje u slučaju neispravnog rada, izrada web stranica i grafika, izrada web aplikacije za analizu investicija prikazivanih u mobilnoj aplikaciji te podataka o njenom korištenju, organizacija i administracija tehnoloških usluga potrebnih za rad tvrtke kao što su e-mail adrese, domene, serveri te interni i korisnički računi klijenata i usluga. Uz tehnološki razvoj, zadužen sam za komunikaciju s partnerima s ciljem osiguravanja i implementacije pristupa podataka prikazivanih u mobilnoj aplikaciji.

 Mislite li da Vam je rad u inozemstvu kao i iskustvo koje ste tamo stekli omogućio konkurentsku prednost na domaćem tržištu?
Stručna praksa u inozemstvu stvorila mi je priliku za samozapošljavanje na domaćem tržištu i pritom sam stekao konkurentsku prednost kroz poslovanje s dobiti od starta. Iskustvo stečeno radom u mulitikulturnom gradu kao što je London dao mi je uvid u mnoge primjere poslovanja raznolikih kultura, čije dijelovi mogu primjenjivati u budućem poslovanju, ali i kao oslonac u potencijalnim prilikama za suradnjom u inozemstvu. Iako sam s radom u inozemstvu zaradio veliku poslovnu korist, najveću vrijednost u vremenu provedenom u inozemstvu vidim kroz iskustvu samostalnog snalaženja u novoj okolini.

Poslovni model za koji ste se odlučili ste preuzeli ili sami razvijate vlastitu strategiju poslovanja?
U potpunosti sam razvijam strategiju poslovanja. Projekt otvaranja poduzeća proces je realizacije vlastite ideje, a samim time i poslovnog modela. U želji sam saznati funkcionira li pojam poslovanja kakvim ga osobno percipiram, stoga bi preuzimanje poslovnog modela bio pogrešan korak.

Smatrate li svoj proizvod/uslugu konkurentnom? Imate li u planu brendirati svoj proizvod/uslugu?
Proizvod koji trenutno pružam djeluje kao rad na daljinu i kao takvog ga ne smatram konkurentnim. U budućem poslovanju smatram obaveznim stvoriti brend kako bi identificirao tvrtku te osigurao postojanost na tržištu.

Koji je najbolji način privlačenja, posluživanja i zadržavanja klijenata?
Možete li nam dati primjer iz QVenturesa?
Smatram da najbolji način privlačenja, posluživanja i zadržavanja klijenata ovisi o proizvodu koji se pruža, no proizlazi iz: iskrenosti, ljudske psihologije i osnove kulturnog ponašanja. Iskrenost je temeljna vrlina često izostavljena u današnjem poslovanju koja uz kulturno ponašanje prilikom komunikacije s klijentima osigurava obostrano zadovoljstvo rezultirajući manjim stresom za vrijeme i nakon radnog vremena. Poznavanjem psihologije čovjeka moguće je istražiti i prepoznati uzorke ponašanja ciljane skupine vezane za proizvod i prema tomu prilagoditi proizvod i njegovo pružanje. Time se stvara kvalitetan i privlačan proizvod, koji uz iskrenost i kulturu ponašanja prilikom prodaje garantiraju lojalnost kupca.  QVentures kao privatni klub investitora svoje članove privlači ekskluzivnim ponudama za investiranje u tvrtke koje prema njihovom mišljenju imaju najvjerojatnije šanse za uspjeh. Iako je najveći interes prema projektima sa što kraćim potrebnim vremenom za realizaciju, primjetio sam veliki interes u investicije s dugoročnim razvojem kao što su primjerice medicinska istraživanja. Nakon što je osigurana ponuda visoke kvalitete, potencijalne investitore poslužuju redovnim savjetovanjima kako bi pronašli njima pogodnu investiciju. Prestiž osiguravaju organizacijom mjesečnih domjenaka na kojima članovi tima predstavljaju projekte kojima je potrebna investicija. Kako bi dokazali da vjeruju u relizaciju projekata u ponudi, QVentures ujedno i ulaže u njih. Klijente zadržavaju na način da investitori postaju članom kluba i pritom uživaju dodatne pogodnosti uz stalni pristup informacijama o novim investicijama.

Jeste li osmislili marketing strategiju za vlastito poduzeće?
U trenutnoj fazi poslovanja ne vidim potrebu za marketingom te ga ne planiram počinjati osmišljavati u idućem kvartalu. Razlog tomu je nedostatak radnog vremena za realizaciju usluga koje bi mogao plasirati na tržište. S obzirom da većina offline marketing strategija zahtijevaju visoke troškove, volio bih koristiti kreativno izražavanje putem gerila marketinga, dok me informacija da trećina hrvatskog stanovništva koristi Facebook, upućuje na online marketing putem socijalnih mreža.

Koji segment ste odabrali i na koji način mislite privući potencijalne klijente?
Ciljana skupina potencijalnih klijenata ovisit će o proizvodima/uslugama koje će tvrtka tek početi razvijati, a trenutno najbolji način privlačenja klijenata vidim kroz dijeljenje informacija o proizvodu i njegovom eko-sustavu. Informaciju smatram vrijednijom od novčane valute, a informiranjem segmenta uz analizu pomaka u skladu s novom informacijom stvara se nova informacija, ponekad vrijednija od početne.

Koji marketing strategiju koriste u QVenturesu?
QVentures koristi komunikacijske kanale Quintessentially Group-a koji uključuju oglašavanje u mjesečnom časopisu i promidžbom na događanjima. Komunikaciju s potencijalnim klijentima i investitorima održavaju tjednim newsletterom, a vrlo važnu ulogu imaju preporuke drugih članova. QVentures također organizira jednomjesečne domjenke kako bi upoznali i predstavili ponudu potencijalnim investitorima.

S obzirom na vaše znanje o proizvodu/usluzi, molimo da nam ukratko opišete proces izrade marketing plana i plana prodaje za Vaše poduzeće!
Realizacijom ideje u proizvod namijen određenom segmentu, potrebno je detaljno analizirati način njegovog ponašanja na tržištu te sukladno tome odrediti sjecište potražnje klijenta i proizvoda kojega tvrtka pruža. Određivanje te točke, dobivamo uvid u prilike na tržištu, a ispitivanjem tržišta o proizvodu saznajemo njegove prednosti i nedostatke. Količina informacija prikupljena o proizvodu, klijentima i eko-sustavu u kojem se oni nalaze, dovoljna je za prilagodbu proizvoda, određivanje optimalne vrijednost i cijene te takvoga ga plasirati na tržište.

 Koje prilike postoje za Vas na domaćem tržištu, a koje na inozemnom?
Najveću priliku na domaćem tržištu vidim u potencijalu radne snage tehničkih struka, dok priliku u poslovanju s inozemstvom vidim kroz otvoreno tržište rada.

Koje su razlike, odnosno prednosti i nedostaci obavljanja poslovne aktivnosti u Engleskoj i Hrvatskoj? S obzirom na to da otvarate vlastito poduzeće, preferirate li suradnju s poduzećima iz Londona ili iz Hrvatske?
Prednost obavljanja poslovnih aktivnosti u Hrvatskoj je veličina tržišta. Iako su mogućnosti i dostpunost usluga za “jednostavnije” i “bolje” poslovanje mnogo veće u Engleskoj, zbog velike konkurentnosti tvrtkama je, a posebice mladim, teško privući potencijalne klijente. Iz tog su razloga potrebne skupe marketinške strategije koje uvelike utjeću na cijenu proizvoda. Velika prednost poslovanja u Hrvatskoj je i cijena troškova zbog nižeg standarda, ali ujedno i nedostatak dijela tržišta kao što je London u kojem vrijedi pravilo: “Ukoliko nešto nudite – netko treba”. Podjednako preferiram suradnju s poduzećima nevezano za njihovu geografsku lokaciju. Započeo sam suradnju s poduzećem iz Londona uz pretpostavku kako je manjeg rizika poslovati samo s inozemnim tvrkama, vrlo brzo sam shvatio kako mi hrvatska poduzeća uvelike mogu olakšati poslovanje te sam s njima započeo suradnju. Rizik poslovanja jednak je u obje zemlje, iako smatram da pravne institucije UK-a bolje nadziru i postupaju u skladu s vlastitim zakonima.

Postoji li outsorcing usluga u QVentures i koji je njegov značaj?
Podržavate li Vi takav oblik suradnje ili niste pobornik konzumiranja ovakvih usluga? Objasnite zašto.
QVentures kao sofisticiran klub investitora koristi usluge obavljanja internalnih procesa kao što su knjigovodstvo, marketing i KYC unutar grupacije Quintessentially Group, a zbog kontrole kvalitete usluga, sve ostale poslovne aktivnosti obavljaju zaposlenici. U potpunosti podržavam outsourcing u svim dijelovima poslovanja, osim u obavljanju primarne djelatnosti. Razlog tome je što outsourcingom usluga kao što su primjerice knjigovodstvo, marketing, izrada multimedijskog sadržaja ili povremene djelatnosti potrebne za rad i razvoj tvrtke uvelike mogu smanjiti troškovi te pojednostaviti poslovanje. Outsourcingom je moguće osigurati i kvalitetniji proizvod, ukoliko uslugu pruža tim stručnjaka s bogatim iskustvom tog područja. Smatram da nije poželjno koristiti outsourcing za obavljanje primarne djelatnosti zbog osiguravanja kontrole i kvalitete proizvoda te bržeg rješavanja neizvjesnih situacija.

Zalažete li se za spajanje tržišta u Londonu sa developerima na domaćem tržištu?
Kvaliteta rada, količina znanja i potencijal prisutan kod developera na domaćem tržištu traženi su i cijenjeni u svijetu, a vrijednost takvog posla u Londonu vrlo je visoka. Zalažem se za rad hrvatskih developera na tržištu u Londonu jer smatram da su mnogo bolji izgledi za gospodarski oporavak Hrvatske ukoliko su radnici plaćeni su punoj vrijednosti posla koje obavljaju. Takvom se raspodjelom sredstava omogućava prostor za radom na vlastitim projektima, a samim time i šansa za napredak društva.

Koliki je značaj brzine donošenja odluka u poslu kojim se bavite?
Možete nam navesti primjer iz prakse u kojem je brzina donošenja odluka donijela pozitivne poslovne rezultate?
Brzina donošenja odluka izuzetne je važnosti u poslu kojim se bavim. Rad u malom timu zahtjeva djelovanje u kriznim situacijama kojih je mnogo prilikom razvoja i plasiranja novog proizvoda na tržište. Ukoliko u slučaju greške rada mobilne aplikacije sadržaj postane nedostupan korisnicima, moja je dužnost i odgovornost ispraviti ju u što kraćem roku – u protivnom se stvara negativan učinak na poslovanje. Kao odličan primjer mogao bi navesti ulazak na tržište SAD-a prilikom kojeg smo omogućili prikaz investicija s platformi iz Velike Britanije potencijalnim investitorima u SAD-u, što na naše neznanje nije dozvoljeno od strane regulativnog tijela FCA (Financial Conduct Authority). Kako bi spriječili ilegalno djelovanje i gubitak partnera, istog sam dana morao osmisliti i implementirati rješenje, odnosno filtrirati prikazivane investicije prema geografskoj lokaciji korisnika.

U razgovoru ste rekli da bi zapošljavali studente, odnosno pružili im mogućnost da u Vašem poduzeću odrade praksu. Koji će biti kriteriji zapošljavanja?
Temeljni kriteriji zapošljavanja studenata biti će minimalna tehnička kompetentnost stečena radom na vlastitom projektu, poznavanje engleskog jezika te želja za radom u malom timu. Poznavanje engleskog jezika potrebno je za komunikaciju na inozemnom tržištu, dok rad u malom timu teži napretku te razvija predanost prema projektu uz odgovornost vlastitih postupaka. Tehnička kompetenost stečena radom na vlastitom projektu (koji nije nužno realiziran) vidim kao primarni kriterij zapošljavanja jer smatram da je sadržaj akademskog obrazovanja namijenjen stjecanju stručnog načina razmišljanja, a rad na vlastitom projektu pokazuje na zainteresiranost za rad u tom području uz volju za usavršavanjem.

Što očekujete od potencijalnog zaposlenika i objasnite nam proces pronalaženja, odnosno zapošljavanja?
Od potencijalnog zaposlenika očekujem vještine potrebne za izvršavanje dužnosti predviđenih za to radno mjesto, iskrenost, izvršavanje poslovnih aktivnosti bez potrebe za kontrolom izvršenog rada te kreativni pristup rješavanju problema uz sposobnost preuzimanja odgovornosti. Proces pronalaženja potencijalnih zaposlenika započeti ću raspisivanjem javnog natječaja, a zatim suziti izbor kroz tri kruga testiranja: vještina, logike i kulturnih vrijednosti.

Koji se kriteriji gledaju u Londonu (QVentures) prilikom zapošljavanja?  Također, što točno smatrate da biste mogli ponuditi svojim kolegama, odnosno budućim zaposlenicima (npr. Znanje, mogućnost stalnog zapošljavanja, ino praksa)?
Prilikom zapošljavanja u Londonu od potencijalnog zaposlenika se očekuju odgovarajuće kulturne vrijednosti kao što su pozitivan stav i otvorenost prema rješavanju problema. Zajednička vizija o razvoju projekta uz želju za učenjem i napretkom, ključni su kriteriji zapošljavanja. Uz odgovarajuće kulturne vrijednosti, potencijalnim zaposlenicima potrebna je tehnička kompetentnost i iskustvo u radu. QVentures omogućava stalni radni odnos studentima ukoliko tijekom stručne prakse pokažu odgovarajući stav i volju za učenjem kroz napredak.  Svojim kolegama mogao bih ponuditi priliku za stjecanjem novog radnog iskustva. Stručnom praksom na domaćem tržištu volio bih stvoriti jači stav o samozapošljavanju kroz vlastite projekte, dok praksom na inozemnom tržištu omogućio bi priliku za osamostaljivanje u nepoznatoj okolini uz mogućnost radnog odnosa po završetku stručne prakse.

Smatrate li se uzorom, motivacijom drugim studentima?
Ne. Smatram da bi pojedinac trebao biti uzor samome sebi jer se stvaranjem uzora/idola vrijednost prepisuje osobi u uspjehu, a ne trudu kojim je uspjeh ostvaren. Vjerujem da osoba mora težiti ostvarenju životnih ciljeva prema vlastitim željama i očekivanjima, a ne u smjeru cilja koji je već netko ostvario.

Novi poduhvati često puta imaju neizvjestan ishod. Smatrate li da ćete se snaći u cijeloj toj priči? Također mislite li da bi Vam država ”uskočila” u pomoć ukoliko se nađete u nepovoljnoj poslovnoj situaciji?
Veseli me neizvjesnost ishoda!  Cijela priča je velika avantura potkovana trudom i nezaboravnim anegdotama koje će me pratiti kroz život. Vještine, informacije i prijateljstva koje sam stekao isplatili su trud, a svaki je plod uspjeha motivacija za daljnje pothvate. U slučaju poslovnog neuspjeha ne vidim uspjeh jer uspjeh u poduhvatu vidim kroz stečeno znanje primjenjivo u idućem poduhvatu. U trenutnoj fazi poslovanja ne vidim mogućnost nepovoljne poslovne situacije i izbjegavam ulaske u poslovne pothvate koji bi to mogli uzrokovati. U slučaju dolaska u nepovoljnu poslovnu situaciju vjerojatnije je da ću se osloniti na pomoć suradnika, iako bih prihvatio pomoć države ukoliko je ta pomoć stvara mogućnost za potpuni izlaz iz nepovoljne situacije, a ne kao prividna odgoda problema.

Mislite da bi uživali veću podršku u poslovanju da ste ostali u Londonu?
Poslovanjem u Londonu ostvario bi prividno veći profit zbog višeg standarda pod cijenu skupljih troškova rada i privatnog života. Iako poduzetnička atmosfera Londona pruža veću podršku u poslovanju uz široku ponudu sadržaja, smatram da je takva dostupnost ujedno i distraktor te bi se mnogo ranije mogao pronaći u nepovoljnoj poslovnoj situaciji prilikom kojega bi visoki standard uvelike otežao oporavak.

Koji je način raspodjele rizika u inozemnim poduzećima?
Rizik se u inozemnim poduzećima strateški dodjeljuje čelnim ljudima čija je dužnost predvidjeti moguće rizike, osmisliti modele za slučaj neizvjesnosti te osigurati pozitivan ishod rizika. Kako bi se smanjila mogućnost rizika, potrebno je dobro poznavati svoje klijente, analizirati kretanje tržišta, nadzirati ispravnost rada internalnih procesa uz definiranje svih rizika kojima se tvrtka izlaže.

Koji je, po Vama, najbolji način upravljanja rizikom i neizvjesnosti?
Objasnite primjerom iz QVenturesa!
Smatram da je najbolji način upravljanja rizikom i neizvjenosti korištenjem registra rizika, analiza trenutne situacije tržišta uz poznavanje klijenata i racionalno upravljanje troškovima. Rizik poslovanja QVentures-a reguliran je od strane financijskog tijela FCA koji jasno određuje poslovanje visokog rizika kao što je investiranje. Uz registar rizika u kojem se prati i definira rizik poslovanja, zaposlenici su upoznati sa unutarnjim procesima poslovanja te je njihova odgovornost određena od početka radnog odnosa.

U kojem je području poslovne aktivnosti vidljiva najveća razlika između Hrvatske i Velike Britanije? Koje su glavne prednosti/nedostaci obavljanja poslovne djelatnosti u obje zemlje?
Veliku Britaniju odlikuje brzina i jednostavnost otvaranja poduzeća, oslobođenje od PDV-a na ostvareni prihod do £100.000 uz porezne olakšice prilikom investiranja. Osobno podmirivanje doprinosa fizičkih osoba za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te porez, čine ju idealnom za početak poslovanja. Zahvaljujući tomu, postoje mnoge usluge čijim konzumiranjem poslovanje postaje vrlo jednostavno i naizgled bezbrižno, stvarajući prilike za razvoj. Visoki standard nadmeće visoku cijenu proizvoda u odnosu na druge valute, a niska kamatna stopa kredita uz mnoge investitore željne investiranja stvaraju prostor za alternativne načine financiranja. Sustav se predstavlja idealnim, no realnost je drugačija. Jednostavnost otvaranja tvrtke čini poduzetništvo trendom društva pod cijenu njegovog napretka. Stvara se visoka konkuretnost koja uz skup marketing onemogućava pristup ciljanom tržištu, troškovi poslovanja su proporcionalni visokom standardu i rastu uz sve češću konzumaciju “inovativnih” usluga za jednostavnije obavljanje ili širenje poslovanja što dovodi do potražnje za dodatnim izvorima financija. Svi ti faktori čine tržište nepovoljnim za razvoj startup poduzetništva zbog direktnog ili indirektnog preuzimanja dijela vlasništva tvrtke od strane pružatelja izvora dodatnih financijskih sredstava. Visoko akademsko obrazovanje susreće se sa sličnim problemom uzorkovano visinom školarina, stvarajući potražnju za uvozom stručnjaka svih područja rada.

Početak poslovanja u Hrvatskoj zahtjeva mnogo više vremena uz kompliciraniji i skuplji postupak otvaranja tvrtke. Porez je 25% viši u odnosu na Veliku Britaniju, kamatne stope su visoke, dok kulturne vrijednosti mnogih poduzetnika čine investiranje vrlo riskantnim. Iako naizgled nezahvalno tržište, upravo je poslovanje u Hrvatskoj mnogo povoljnije za početak startup poduzetništva. Nizak standard u odnosu na Veliku Britaniju čini troškove poslovanja iznimno jefitnim, malo tržište omogućava jednostavniji pristup odabranom segmentu uz jeftiniji marketing, dok otvoreno tržište rada omogućava širenje na inozemno tržište. Pristupačno visoko akademsko obrazovanje uz često subvencioniranje školarina od strane države i EU rezultiraju mnogo većim potencijalnim razvojem mladih stručnjaka raznih područja stvarajući kvalitetnu radnu snagu. Dodatni pad vrijednosti tržišta uzrokovan lošom praksom mnogih “poduzetnika” niskih isplata rada zaposlenika, negativno se odrazio na razvoj društvenog napretka stvarajući ideju u mladih stručnjaka za usavršavanjem i pronalaskom radnih mjesta na inozemnom tržištu. Mišljenja sam da je ta ideja pogrešno nametnuta jer napredak društva leži u njegovom lokalnom djelovanju.

Pitanja sastavila Kristina Perec
Odgovorio: Igor Cvitaš