14 Apr

Kolaboracija velikih tvrtki i startupova

U današnje vrijeme sve veći broj europskih i svjetskih tvrtki ima potrebu ulagati u startupe, točnije nalaziti različite načine na koji bi zaradile, a najčešće je to pronalazak svog poslovnog modela. Takva potreba nije nova niti neuobičajena izvan granica Hrvatske. Štoviše, u posljednjih se nekoliko godina u Europi i SAD-u povećao broj poduzetničkih akceleratora pokrenutih ili financiranih od strane velikih svjetski poznatih kompanija. Tehnološki projekti i startupi u svijetu postoje već duži niz godina, dok na našem području oni predstavljaju jedan težak zalogaj zbog nedostatnih resursa kojima (ne)raspolažemo.

Prirodno, tehnološki projekti imaju najveći potencijal za rast. Danas se stalno govori o startupima poput Voxija, Shoutema, ManageWP-a, Nordeusa i Spotieja. Tvrtke poput ovih nisu ograničene na samo jednu regiju – one nude jednostavna, instantna i inovativna rješenja za cijeli svijet. Njihova je ,,roba” u većinskim slučajevima običan softver s prilično jeftinom produkcijom i reprodukcijom, ali on služi i daje obostranu korist.

Općenito, moderni korporativni akceleracijski programi startupima u početnim fazama nude financiranje i/ili usluge, za što mogu, ali i ne moraju, uzeti proviziju. Među uslugama slične vrste, vrlo je često korištenje opremljenih modernih ureda te tehnoloških platformi (recimo poneki razvojni alati, serverska infrastruktura), a tvrtke nerijetko izdaju i besplatne avionske letove za svoje sponzore.

Međutim, nitko ne spominje kolika se problematika krila u početnim fazama ulaganja u startupe. Naime, u prošlosti je za uspješno uspostavljanje startupa bila potrebna velika količina novca i preuzimanje velikih rizika na sebe. Prvo visokotehnološko VC ulaganje u startupe (1957.) napravila je kompanija Digital Equipment Corporation (DEC). Kompanije su, po uzoru na nju, morale samostalno početi proizvoditi vlastite proizvode, pa se stoga ukazala potreba za izgradnjom sve većeg broja tvornica i ogromnih lanaca.

Jedan od primjera velike tvrtke koja danas ima itekako važan utjecaj na svijet, ali i sve uspješniji proces vlastitog ulaganja u startupe, svakako je Coca-Cola. Poznata je informacija da ta tvrtka surađuje i sklapa ugovore sa cijelim svijetom, pa tako i s jugoistočnom Europom, točnije Balkanom. Coca-Cola je potpisala ugovor s jednom tvrtkom koja je još prije gotovo tri godine uložila upravo u hrvatski startup. Naime, ovdje je riječ o dvojici prijatelja koji su najprije razvili aplikaciju za upravljanje terenskom prodajom. U tu je aplikaciju 2010. godine uložio Saša Cvetojević, investitor u zdravstvenom sektoru, ICT tvrtakama te u distribuciji robe široke potrošnje.

Hrvatski je startup pod imenom Repsly (bivše ime: Salespod) na taj način prikupio gotovo 1,25 milijuna dolara investicije od dviju skupina investitora iz SAD-a i Njemačke te od kalifornijskoga investitora u industriju hrane i pića First Beverage Group. Danas broji do 200 klijenata u 41 državi svijeta, a njezin ukupan sustav koristi više od tri tisuće korisnika, kao što su Nike Golf u Europi, Kia Motors u Južnoafričkoj Republici i Philips Lightning u Australiji.

U našoj zemlji Repsly koriste L’Oreal, Kuene i Jagermaister. Ulaskom stranih investitora, bostonske Lauchpad Venture grupe, njemačkog K5 Venturesa i First Beverage grupe iz Los Angelesa, tvrtka Mobilna informatika, koja upravlja brendom tvrtke Repsly, sjedište je preselila u Boston. U Zagrebu je ostao razvojni tim sa 11 stručnjaka, dok se u Bostonu prodajni tim povećava na osam zaposlenih.

Osim ovog prvijenca među hrvatskim startupovima, drugi primjer svakako predstavljaju sljedeća dva hrvatska startupa: hardversko-softverski SnapTap čiji je osnivač Berislav Marszalek te ZIP-ov akceleratorski program Budgeteer, čiji su osnivači Alexander Štrbac i Nino Črljenec. Tvrtke su namijenjene profesionalcima koji rade u digitalnom marketingu te im pomažu pri planiranju budžeta, provedbi kampanja i izvještavanju.

Agrokorova IT tvrtka mStart u njih je nedavno pojedinačno uložila sto tisuća kuna (100,000kn) i šest mjeseci intenzivne poslovne obuke, s ciljem da oni što prije i što uspješnije krenu u nove veoma uspješne poslovne vode. Suosnivač ZIP-a Mihovil Barančić nam to pobliže objašnjava: „Akceleratorski program će trajati šest mjeseci, a sastoji se najviše od intenzivnog rada sa startupima u programu na razvoju njihovog proizvoda, analizi tržišnih prilika te asistiranju na prodaji i marketingu. Odabrani startupi već imaju razvijen proizvod te ga sada treba fino podešavati i usklađivati s potrebama tržišta kako bi postigli što bolje prodajne rezultate“.

Marina Meštrović, voditeljica Odjela inovacija u mStartu, ističe da se za ttvrtku vjeruje da ima vrlo inovativan i ambiciozan proizvod. Ova IT tvrtka prva je hrvatska kompanija koja je na ovakav način ušla u suradnju sa ZIP-om. „Nadamo se da će i druge velike tvtrke u Hrvatskoj uskoro odlučiti pokrenuti slične programe poticanja razvoja startupa ili se pridružiti nama u razradi ovog programa“, dodaje Barančić.

Treći primjer vrijedan spomena, a ponovno se tiče naše države, svakako je najnovije izrađeni riječki heksapodni robot CES-a, najvećeg svjetskog sajma novih tehnologija. Naime, riječ je o robotu naziva STEMI, koji je ,,opipljiv“, radi, hoda, pleše i privlači pozornost svima koji ga gledaju.

Kao dokaz njegove kvalitete može se navesti činjenica da je zainteresirao tvrtke Amazon, Google, Samsung i Philips. Robot je ujedno i pobijedio na regionalnom natjecanju Idea KnockOut pod organizacijom časopisa BUG, a tom je pobjedom zavrijedio odlazak u Las Vegas na CES 2017 te izlagački štand na jednom od najvažnijih svjetskih sajmova potrošačke elektronike, gadgeta i tehnoloških inovacija. STEMI će imati priliku predstaviti se pred 170 000 predstavnika tehnološke industrije, investitora i medija.

Tekst napisao Viktor Jajtić