All posts by admin

14 Apr

Corporations and Startups collaboration

This short report contains essential information about startup projects and how some startups work in cohesion with established companies. Following examples have been taken from real time environment, in particular all of them are examples from European Union. First and foremost is good to define what truly Startup is, and for that purpose will be stated definition from the book The Lean Startup, written by E. Ries:

“A startup is a human institution designed to create a new product or service under conditions of extreme uncertainty.”

So, from the very definition that is stated, it can be seen that in first plan isn’t the size or the structure of the company, politics or either economy. What is in focus and primary goal in case of Startups is generating new business model, new processes which are creating new product.

Partnership between already established company and startup is especially interesting because in that scenario both actors meet their needs. For an instance, just because of their position startups are able to think outside of the box and come with some fresh ideas, so for they can thing bigger in terms on innovating, while paying little attention to the resources or customer’s approach. In that scenario, established companies covers all the existing resources needed and customer strategy which is needed to implement and deliver innovation. Figure below, shows the process of cooperation.

Deutsche Telekom & FON Network

First example refers to FON Network. To be more precise it’s partnership with the Deutsche Telekom in Germany. Initial idea of the company (Fon) is to provide a Wireless internet to user wherever the user wants. Person would become a user, customer as soon as it receives a router. Wireless internet is obtained through that specific router. The router itself is also connected to Wi-Fi which is part of Fon’s hotspots so it’s referring to dual access WLAN.

Read More

26 Jan

Država bi milijardu kuna manje za obrazovanje, a kadra nema

Orginalno članak je objavljen u Poslovnom Dnevniku 3.10.2016

U zadnje vrijeme često čujemo da u Hrvatskoj fali oko tisuću ICT stručnjaka te da nedostatak istih utječe na ekonomski rast ove industrijske grane. Znači imamo vrlo jasan problem koji treba riješiti, odnosno ako možemo stvoriti više ICT stručnjaka stvaramo blagostanje u društvu. Međutim stvaranje tih stručnjaka ima svoju cijenu koju netko na kraju dana mora platiti, te se vodi diskusija tko tu cijenu mora platiti.

Rast ICT-a
U generaciji 2013/2014 studiralo je 178.676 studenata, te od toga samo 0,3 posto na privatnim visokim učilištima. Od ukupnog broja studenata, tehničke znanosti studira 43.825 studenata. Računarstvo studira 5.575 studenata, a informacijske i komunikacijske znanosti studira 7.600 studenata. Podatke o tome koliko ih godišnje završi školovanje na stranicama AZVO.hr nema, ali pretpostavimo da školovanje traje u prosjeku četiri godine, a imamo ukupno 13.175 studenata (7,3 posto ukupnog broja studenata), onda možemo zaključiti da je broj studenata koji svake godine završe studije koje ih spremaju za ICT industriju malo više od 3000.

Screen Shot 2017-01-26 at 13.34.56

Ukupni proračun za visoko obrazovanje je 3,5 milijardi kuna za 2015., 2,6 milijardi za 2016. te 2,5 milijardi za 2017. Udio od 7,3 posto po broju studenata čini 259 milijuna kuna izdvajanja za ICT relevantnu edukaciju u 2015., 193 mil. kuna u 2016. te 187 mil. kuna u 2017.  I to pod pretpostavkom da se distribucija studenata neće mijenjati.  Hrvatska ICT industrija danas zapošljava 32.000 radnika te ostvaruje prihode od 31 milijarde kuna uz rast od 12 posto. Sto vodećih ICT tvrtki u Hrvatskoj ima dobit prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije malo više od 685 milijuna kuna. Procjenimo li koliko uplaćuju poreza na dobit (cca 30%) dobivamo iznos od 205 milijuna kuna. Nastavi li se rast prihoda istim tempom, ICT industrija narast će na prihod od 38,8 mlrd. kuna te će zaposliti ukupno više od 40 tisuća radnika. Unatoč tome, proračun za visoko obrazovanje, prema najavi ministarstva, u 2017. planira se smanjiti za skoro trećinu u odnosu na 2015.

Niz pitanja
Prvo što možemo zamijetiti su dva suprotna trenda: rast  ICT-a s jedne i smanjenje proračuna za obrazovanje s druge strane. To rezultira sve većom razlikom između ponude i potražnje kadra te kapaciteta obrazovnog sistema da kreira taj kadar. Brojke također ukazuju na vrlo mali udio studenata koji se obrazuju na privatnim ustanovama.  Imamo i otvoreno pitanje vezano za odnos proračuna  visokog obrazovanja te broja studenata koji se obrazuju za ICT sektor.  Ova kratka analiza nameće neke smjernice za otvorenu diskusiju na ovu temu. Prva je raspodjela proračunskih sredstava po poljima studiranja te koji su plusevi i minusi na nacionalnom nivou da se ulaže više u visoko obrazovanje programera nego primjerice učitelja.

Sljedeća smjernica tiće se poreznih olakšica za ICT kao industrijsku granu te kako mjeriti učinak takvih politika. Isto tako treba razmotriti i odnos države i industrije, odnosno udjele u participaciji u rješavanju ovog problema. S obzirom na to da je udio privatnih učilišta vrlo mali potrebno je razmotriti i njihovu ulogu. Postoji i prostor za diskusiju treba li uopće sav kadar koji je potreban ICT sektoru imati visoko obrazovanje ili su dovoljni industrijski certifikati uz plaćeno stručno osposobljavanje kod poslodavca.

26 Jan

Otvorena Inovacija i Inovacijski paradox EU

Usporedba: Tehnokracija i Humanizam

Tehnokracija je termin korišten za opisivanje organizacijske strukture ili sustava upravljanja u kojem se odluke donose bazirano na tehnološkim znanjima [1].

Humanizam je filozofski i etički stav koji naglašava vrijednost i agenciju ljudskih bića, individualno i kolektivno, i općenito preferira kritičko mišljenje i dokaze (racionalizam, empirizam) preko uspostavljenih doktrina ili uvjerenja[2].

Zašto je ova distinkcija bitna? Na kolektivnoj razini distinkcija je bitna jer definira uvjerenja pojedinca koji čine kolektiv te on kao takav djeluje, inovira i mijenja svijet u kojem egzistira. Stoga je jako bitno na kojim uvjerenjima to djelovanje nastaje, jer uvjerenja determiniraju djelovanje. Inovacija je primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni [3] ili Uvođenje novosti u postupku i radu (o tehnologiji, o patentima, o proizvodnji) [4]. Stoga ako djelovanje koje rezultira uvođenjem novog postupka “umnožimo” uvjerenjima koja mogu biti a) tehnokratska ili b) humanistička – rezultat ishoda mogao bi biti različit. Međutim tu se pojavljuje pojam poduzetnik koji izaziva postojeće doktrine (bazirane na dokazima, koji su sastavni dio Lean Startup metodologije [5] koja se temelji na postavljanju hipoteza, sprovođenjem eksperimenata koje onda dokazuju (ili ne) hipoteze) te kreira nove proizvode ili usluge koji mijenjaju postojeći ekonomskom sistem. Sagledano na ovaj način možemo poduzetništvo pozicionirati bliže humanizmu nego tehnokraciji. Apple je promijenio glazbenu industriju a Amazon industriju prodaje knjiga, a niti jedna niti druga tvrtka nisu bile iz te industrije – odnosno nisu prilazili upravljanju bazirano na tehničkim znanjima iz pojedine domene, a izazivale su postojeće doktrine i uvjerenja u istim.

Paradox Inovacijskog Eko Sustava u EU

Danas u EU imamo jedan veliki paradoks u sustavu inovacija te utjecaja istih na ekonomiju te koristi za društvo. Paradox je sljedeći: Tražeći odgovore na pitanje zašto EU poslovni sektor ima manji inovativni kapacitet nego SAD, autori dolaze do zaključka da je razlog toj situaciji premali broj malih tvrtki koje imaju kapacitet da preusmjere ekonomiju prema novim prilikama i rastu[6]. Istovremeno drugo istraživanje nam ukazuje na pozitivnu korelaciju između ulaganja u Istraživanje i Razvoj (I&R) i edukaciju s povećanjem poduzetničkih aktivnosti unutar postojećih tvrtki, te negativnu korelaciju s kreiranjem novih poduzeća[7]. Znači da razlog za inovacijski kapacitet je nedostatak “izazivača” postojećeg stanja, a s druge strane novac uložen u edukaciju i I&R negativno utječe na kreaciju istih.  Kolege Curley i Salmelin su 2013 predložili novu paradigm inovacije – Open Innovation 2.0 (OI2.0) u kojem su dvije stvari relevantne su za ovaj tekst[8]. Read More

26 Jan

Alati za digitalnu prodaju…

Screen Shot 2017-01-26 at 12.52.13

 

U zadnje vrijeme se dosta bavim proučavanjem digitalne prodaje, koja uključuje (po meni) i digitalni marketing. Pomalo sam umoran od specijalista u micro područjima koji znaju upravljati contentom na Facebook-u ali ne razumiju SEO, ili one koji znaju Google AdWords a ne znaju dići Twitter oglas, ili onih koji mogu poslati e-mail s dobrim sadržajem ali radije ne bi odgovarali potencijalnom kupcu kada pokaže interes. Naravno da je lijepo imati dobar tim, gdje svatko radi svoj posao (premda čak i nogometne taktike se mijenjanju pa tako i imamo Total Football). Osim što se mijenjaju taktike bitno je znati da većina tvrtki u EU su male tvrtke do 10 zaposlenih.

Screen Shot 2017-01-26 at 12.53.02

Tako da je teško u ovakvom kruženju propagirati uske specijalizacije, naročito ako znamo da je prodaja ono što hrani tvrtku, a samim time i okruženje u kojem tvrtka posluje, te tako utječe na društveno blagostanje (naravno ako je etična).

Stoga sam slobodan podijeliti listu alata koji se mogu koristiti u digitalnoj prodaji koje sam našao zanimljivim. Osim dijeljenja liste alata, cilj ovog posta je čuti i druga mišljenja i iskustva te potaknuti diskusiju oko digitalne prodaje (koja uključuje i digitalni marketing). Bitno je reći da nisam ove alate koristio nego su rezultat proučavanja literature. Isto tako vodio sam i računa pri selekciji da alati budu relativno pristupačnih cijena. Read More

26 Jan

5 Pitanja za analizu svrhe poslovanja?

Nedavno sam slučajno naišao na jedan TED video o svrsi života. S obzirom na to da je dužina odgovarala vremenu koje trebam provesti pred televizorom dok ne krenem vani odlučio sam ga pogledati. Svrha (eng Purpose) mi je jako zanimljiva kako iz aspekta poslovanja i poduzetništva tako i iz perspektive teorije sustava. Jako volim ovaj citat iz 1937 godine “The mechanism of an organization is found at the level below, its purpose at the level above.” Možemo ga tumačiti da svrha definira mehaniku podsustava. Odnosno ako nam je svrha prodati što više, onda će prodajni odjel bit organiziran tako da imamo hard outbound sales tim, a ako nam je svrha zadovoljni kupac (koji onda prodaje dalje za nas) onda će naš odjel prodaje biti organiziran tako da imamo dobru podršku korisnicima. Odličan primjer različitih pristupa prodaji iz HBR-a.

Screen Shot 2017-01-26 at 12.45.59

https://hbr.org/2012/07/the-end-of-solution-sales

Definitivno svaki od ova dva pristupa će rezultirati različitom mehanikom, odnosno organizacijom prodaje. Isto tako će biti i sa ostalim dijelovima tvrtke.

Međutim postavlja se pitanje kako pronaći svrhu onoga što radimo, odnosno koji okvir koristiti za analizu svrhe. E baš to je ono što sam slučajno pronašao u ovom videu, te smatram da je vrlo aplikativno za potrebe analize svrhe bilo kojeg poslovanja. Smatram da se isto može koristiti i za analizu na nivou pojedinca ali i na nivou više sustava koji surađuju u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva (partneri).

Pitanja autor postavlja su sljedeća (prilagodio sam ih za aplikaciju na poslovnu organizaciju)

1.        Tko smo?

2.        Što radimo?

3.        Za koga to radimo?

4.        Što korisnici za koje to radimo žele i koje su im potrebe?

5.        Kako se korisnici mijenjaju kao rezultat toga?

Prva dva pitanja izgledaju dosta jednostavno te odgovore možemo pronaći vrlo brzo. Međutim već treće pitanje nas vodi prema jasnijem uvidu i definiciji za koga radimo to što radimo? Naprimjer ako nudimo ICT rješenja, za koga to radimo? Za onoga tko plaća ili za onoga tko koristi naša rješenja, ili možda za investitore (kako bi mogli imati transparentnije uvide u poslovanje tvrtke u koju su investirali)? Koristeći se četvrtim pitanjem otvara se još jedna dodatna dimenzija analize, jer su različite potrebe uprave, informatičara ili odjela marketinga. Po meni šlag na kraju je zadnje pitanje, jer nam ono daje polugu za analizu kako se korisnik našeg proizvoda ili usluge mijenja nakon početka korištenja istih. Spoznaja promijeni koja nastupa kao rezultat naše ponude nam istovremeno daje smisao (jer se tu možemo pitati želim li to raditi) ali istovremeno nam omogućuje da analiziramo procese korisnika te pokušamo predvidjeti buduće korake korisnika naših usluga ili proizvoda u svrhu planiranja novih funkcionalnosti proizvoda ili obuhvata usluge.

Probitivajući sami sebe kroz ovih 5 pitanja možemo izbistriti sliku svrhe našeg postojanja te na tajn način stvoriti preduvjete za stvaranje vizije, misije, vrijednosti te pozicioniranja na tržištu.

Screen Shot 2017-01-26 at 12.47.28

28 Nov

Detaljan Model Predikcije Uspješnog Startup-a

Temeljeno na doktorskom radu kolege Boyana Yankova iz Sofie koji je doktorirao na temu predikcije uspješnosti startup-a koristeći se tehnikama strojnog učenja donosimo prijevod ključnih faktora uspjeha Startup tvrtke.

mind-map-image-of-detaljan-model-uspjesnog-pokretanja-startup-boyan-yankov

Download PDF verzije 

Reference

https://byankov.com/detailed-model-of-a-successful-startup/

http://www.unwe.bg/uploads/Alternatives/2_broi_3_2014.pdf

Publikacija: Yankov, B.: Methodology for Bulgarian Technological Start-ups Success Prediction, Models and a software application for success prediction of start-up companies, Doctoral Dissertation, Sofia (2015)

26 Oct

Kako potaknuti eko-sustav tehnološkog poduzetništva na TVZ-u?

S obzirom na to da živimo u umreženom društvu koje je smanjilo troškove prezentacija, interakcija te transakcija, uloga sagledavanja realnosti kroz prizmu (eko) sustava postaje sve značajnija. Sistemski pogled nam omogućuje da sagledamo povezanost različitih elemenata te postavimo hipoteze o tome kako oni utječu jedni na druge. S tom svrhom diskutirali smo o tome kako se može potaknuti bolje djelovanje ekosustava tehnološkog poduzetništva na TVZ-u.

ees-domains-and-pillars-only1

Zabilješke diskusije i prijedloga studenata u sklopu predmeta Strateško tehnološko Poduzetništvo

  • učenje kroz projekte koji imaju potencijal da i tržišno zažive
  • poticati kolaboracija između više smjerova TVZ-a (npr građevina i računarstvo)
  • sakupiti i distribuirati interese pojedinih studenata, te omogućiti uvid čitavom kolektivu u interese pojedinca. Tako studenti mogu sami između sebe pronalaziti potencijalne partnere na projektima ili kolege za razmjenu iskustava.
  • baza vještina u svrhu bržeg pronalaženja partnera na projektima, na nivou pojedinca, tima ili tvrtke (u kojoj student TVZ-a radi ili je u vlasničkom odnosu)
  • omogućiti peer2peer learning te kolaborativnu produkcija materijala za učenje te tutoriala. Omogućiti i direktne savjete i mentorstvo grupama studenata koji su aktivni u P2P learning-u
  • Q&A sesije, koje mogu biti realizirane i digitalno i/ili offline, uključujući sesije s ekspertima. Kako bi se ostvarili bolji rezultati potrebno je unaprijed dogovoriti pitanja, teme i proces realizacije.
  • donošenje projekata od strane studenata u eko-sustav (npr: challenges, hackathon’s…)
  • mapiranje novih tehnologija i vezanih znanja, te poticanje i evaluacija procesa distribucije znanja kroz eko sustav te kolaborativno razmatranje poslovnih mogućnosti temeljenih na tim tehnologijama i znanjima
  • poticanje inovativnosti, te omogućiti pristup resursima koji bi doveli do realizacije inovativnih projekata
  • kolaboracija s ostalim eko sustavima (univerzitetima i tvrtkama)
  • TVZ meetup tehnološkog poduzetništva
  • detekcija slabih točaka pojedinca te matching tih pojedinaca kako bi se ojačale slabosti koje se identificirane
  • tehnološka platforma – npr Slack kanal
  • kill the idea sesije – prezentacija poslovne ideje za poslovni pothvat pred kolegama koji onda daju svoje komentare
  • društveno odgovorno učenje- tako da se radi na projektima koji nemaju komercijalnu vrijednost, a omogućuju da studenti uče te šire svoja poznanstva. Kroz ovaj tip učenja mogu se uključiti i tvrtke (kako one koje su na neki način vezane sa studentima tako i one koje nisu)
  • spajati ideje i ljude
  • dostup tržištu, realizacija prodaje usluge i plasman istih prema tržištu, od prototipa do proizvoda. Omogućiti feedback na projekte od tržišta. Omogućiti dostup kapitalu i kupcima. Umjesto da se ide na razna pitch-anja i natjecanja organizirati TVZ događaj na kojem bi studenti prezentirali ideje zainteresiranim stranama (kupci, investitori, agencije, partneri….)
  • organizacija radionica koje studentima mogu koristiti u poslovanju te tržišnoj realizaciji ideja (kao što su Lean Startup Drlll, Business Model Canvas…)
09 Oct

API Economy

Rad napisali:  Boris Ćorković, Maja Franješ, Saša Seleš

1. Uvod

Tokom povijesti se stvorio velik broj usluga i proizvoda. Puno takvih su i danas prisutni u svom izvornom obliku, a uz njih se stvara i niz novih, te je njihov trend porasta visok. Također današnji poslovni subjekti ovise o velikom broju tih proizvoda i usluga, a koriste ih od jednom godišnje do par milijuna puta dnevno.

Poduzetnici moraju ostati konkurentni, a to postižu optimizacijom postojećih i uvođenjem novih tehnologija koje će povećati produktivnost i kvalitetu. U određenim slučajevima je čak nužno napustiti postojeću i okrenuti se profitabilnim granama industrije. Za to je potrebna agilnost, a takvu karakteristiku je teže posjedovati ukoliko partneri i pružatelji usluga ne mogu ispuniti tražene potrebe.

Potrebe su često vezane uz poboljšanje i ubrzanje odabira, nabave, plaćanja i same konzumacije usluga i proizvoda. Nužno je istovremeno omogućiti da se što više usluga može lakše ponuditi na tržištu i da ostali takve usluge mogu jednostavno koristiti.

Ipak razmjena dobara nije uvijek tako jednostavna, jer uključuje eventualan transport ili robu visoke cijene. Usluge također nisu uvijek jednoznačno definirane i izvršenje nekih od njih nije moguće automatizirati ili opisati. Posebna iznimka je u informacijskim dobrima, koje je iznimno lako dijeliti i multiplicirati, pa API ekonomija u informacijskoj industriji ima najveći potencijal.

Iako je poslovni „model“ API ekonomije najjednostavnije uvesti u informacijskoj industriji, on ima i šire primjene, jer se API ekonomija uklapa i sa svima koji žele uvesti XaaS (Everything as a Service) model. Read More

21 Sep

Tri Disruptivne Promjene u Turizmu

Bilješke s prezentacije Martina Reents-a u sklopu http://startupfactory.tehnopark.hr/

Disruptivna promjena #1 – Millennials

Nova generacija putnika i turista rezultira potrebom za novim generacijama hotelskih lanaca. Njih karakteriziraju veći lobiji (koji se ujedno mogu koristiti kao i co-working space) te manje sobe sa skupljim namještajem i boljim dizajnom. Ovaj tip putnika ne želi čekati u redu (čekanje u redu je suprotno od usluge). Danas je moguće napraviti check-in s mobitelom. Razlog čekanja u redu je to da recepcionar mora unijeti podatke u hotelski informacijski sustav, međutim ti podatci već postoje negdje u digitalnom formatu. Read More