Inovacija

09 Oct

10 strateških tehnoloških trendova u 2018 – Gartner

1. Umjetna Inteligencija kao osnova (AI foundation)  Kako bi omogućili napredak strojnog učenja, a samim time i napredak UI, važne su sve učestalije ugradnje u području UI. Priprema podataka, ulaganje u vještine, procese i alate doprinose poboljšanju sustava UI. Fokus ulaganja stavlja se na integraciju, algoritme i
metodologiju osposobljavanja te modeliranje.

2. Inteligentne aplikacije i analitika (Intelligent apps and analytics)
mijenjaju način na koji ljudi komuniciraju sa sustavima i transformiraju način na koji rade.

3. Inteligentne stvari (Intelligent things) u
ključuju korištenje autonomnih vozila, robota i dronova, kao i proširenje postojećih rješenja Interneta stvari pružajući naprednije povezivanje ljudi sa njihovim okruženjem.

4. Digitalni blizanac (Digital twin) 
odnosi se na digitalni prikaz entiteta ili sustava u
stvarnom svijetu, koji će s vremenom postati dinamički povezani sa stvarnim
svijetom. U takvom novostvorenom digitalnom svijetu koji omogućuje naprednu
simulaciju, rad i analizu, koristi će imati sve uključene strane.

5. Cloud to the edge 
oblik računalne topologije koji obrađuje, prikuplja i isporučuje informacije bliže izvoru. Kada se koriste kao komplementarni koncepti, oblak može biti stil računanja koji se upotrebljava za stvaranje usluga orijentiranog modela i centralizirane upravljačke i koordinacijske strukture s rubom koji se koristi kao stil isporuke koji omogućuje odvajanje ili distribuciju procesa izvršavanja aspekata usluge oblak.

6. Konverzacijske platforme (Conversational platforms)
kao što su chatbots-ovi
mijenjaju način na koji ljudi komuniciraju s digitalnim svijetom; korisnik postavlja
pitanja, a platforma temeljem prikupljenih iskustava daje odgovore.

7. Poticajna iskustva (Immersive experience)
virtualna, povećana i mješovita stvarnost polako mijenjaju način na koji ljudi opažaju svijet. Primjenom takvog iskustva, tvrtke su u mogućnosti stvoriti scenarij u realnom svijetu te ga primijeniti na dizajn, obuku i vizualizaciju.

8. Blockchain
 se odnosi na evoluciju digitalnih transformacijskih platformi, a
upotrebljava se u nizu različitih aplikacija kao što su one za potrebe vlada, zdravstva, proizvodnje, distribucija medija, verifikacija identiteta, registar naslova i lanca opskrbe.

9. Upravljanja događajima (Event driven) je stavljanje fokusa na sam događaj, što znači da uvijek osjeća, uvijek je spreman i kontinuirano uči, stoga bi lideri digitalne transformacije “event thinking”; trebali učiniti tehničkom, organizacijskom i kulturalnom podlogom svoje strategije.

10. Kontinuirani model prilagodljivog procjenjivanja rizika i povjerenja (Continuous adaptive risk and trust – CARTA) zauzima sve važniju ulogu u digitalnom svijetu. Omogućuje poduzećima da temeljem procjene rizika i povjerenja pruže pravovremene odluke.

Izvorni članak

http://sdtimes.com/gartners-top-10-technology-trends-2018/

26 Jan

Otvorena Inovacija i Inovacijski paradox EU

Usporedba: Tehnokracija i Humanizam

Tehnokracija je termin korišten za opisivanje organizacijske strukture ili sustava upravljanja u kojem se odluke donose bazirano na tehnološkim znanjima [1].

Humanizam je filozofski i etički stav koji naglašava vrijednost i agenciju ljudskih bića, individualno i kolektivno, i općenito preferira kritičko mišljenje i dokaze (racionalizam, empirizam) preko uspostavljenih doktrina ili uvjerenja[2].

Zašto je ova distinkcija bitna? Na kolektivnoj razini distinkcija je bitna jer definira uvjerenja pojedinca koji čine kolektiv te on kao takav djeluje, inovira i mijenja svijet u kojem egzistira. Stoga je jako bitno na kojim uvjerenjima to djelovanje nastaje, jer uvjerenja determiniraju djelovanje. Inovacija je primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni [3] ili Uvođenje novosti u postupku i radu (o tehnologiji, o patentima, o proizvodnji) [4]. Stoga ako djelovanje koje rezultira uvođenjem novog postupka “umnožimo” uvjerenjima koja mogu biti a) tehnokratska ili b) humanistička – rezultat ishoda mogao bi biti različit. Međutim tu se pojavljuje pojam poduzetnik koji izaziva postojeće doktrine (bazirane na dokazima, koji su sastavni dio Lean Startup metodologije [5] koja se temelji na postavljanju hipoteza, sprovođenjem eksperimenata koje onda dokazuju (ili ne) hipoteze) te kreira nove proizvode ili usluge koji mijenjaju postojeći ekonomskom sistem. Sagledano na ovaj način možemo poduzetništvo pozicionirati bliže humanizmu nego tehnokraciji. Apple promijenio glazbenu industriju a Amazon industriju prodaje knjiga, a niti jedna niti druga tvrtka nisu bile iz te industrije – odnosno nisu prilazili upravljanju bazirano na tehničkim znanjima iz pojedine domene, a izazivale su postojeće doktrine i uvjerenja u istim.

Paradox Inovacijskog Eko Sustava u EU

Danas u EU imamo jedan veliki paradoks u sustavu inovacija te utjecaja istih na ekonomiju te koristi za društvo. Paradox je sljedeći: Tražeći odgovore na pitanje zašto EU poslovni sektor ima manji inovativni kapacitet nego SAD, autori dolaze do zaključka da je razlog toj situaciji premali broj malih tvrtki koje imaju kapacitet da preusmjere ekonomiju prema novim prilikama i rastu[6]. Istovremeno drugo istraživanje nam ukazuje na pozitivnu korelaciju između ulaganja u Istraživanje i Razvoj (I&R) i edukaciju s povećanjem poduzetničkih aktivnosti unutar postojećih tvrtki, te negativnu korelaciju s kreiranjem novih poduzeća[7]. Znači da razlog za inovacijski kapacitet je nedostatak “izazivača” postojećeg stanja, a s druge strane novac uložen u edukaciju i I&R negativno utječe na kreaciju istih.  Kolege Curley i Salmelin su 2013 predložili novu paradigm inovacije – Open Innovation 2.0 (OI2.0) u kojem su dvije stvari relevantne su za ovaj tekst[8]. Read More

26 Oct

Kako potaknuti eko-sustav tehnološkog poduzetništva na TVZ-u?

S obzirom na to da živimo u umreženom društvu koje je smanjilo troškove prezentacija, interakcija te transakcija, uloga sagledavanja realnosti kroz prizmu (eko) sustava postaje sve značajnija. Sistemski pogled nam omogućuje da sagledamo povezanost različitih elemenata te postavimo hipoteze o tome kako oni utječu jedni na druge. S tom svrhom diskutirali smo o tome kako se može potaknuti bolje djelovanje ekosustava tehnološkog poduzetništva na TVZ-u.

ees-domains-and-pillars-only1

Zabilješke diskusije i prijedloga studenata u sklopu predmeta Strateško tehnološko Poduzetništvo

  • učenje kroz projekte koji imaju potencijal da i tržišno zažive
  • poticati kolaboracija između više smjerova TVZ-a (npr građevina i računarstvo)
  • sakupiti i distribuirati interese pojedinih studenata, te omogućiti uvid čitavom kolektivu u interese pojedinca. Tako studenti mogu sami između sebe pronalaziti potencijalne partnere na projektima ili kolege za razmjenu iskustava.
  • baza vještina u svrhu bržeg pronalaženja partnera na projektima, na nivou pojedinca, tima ili tvrtke (u kojoj student TVZ-a radi ili je u vlasničkom odnosu)
  • omogućiti peer2peer learning te kolaborativnu produkcija materijala za učenje te tutoriala. Omogućiti i direktne savjete i mentorstvo grupama studenata koji su aktivni u P2P learning-u
  • Q&A sesije, koje mogu biti realizirane i digitalno i/ili offline, uključujući sesije s ekspertima. Kako bi se ostvarili bolji rezultati potrebno je unaprijed dogovoriti pitanja, teme i proces realizacije.
  • donošenje projekata od strane studenata u eko-sustav (npr: challenges, hackathon’s…)
  • mapiranje novih tehnologija i vezanih znanja, te poticanje i evaluacija procesa distribucije znanja kroz eko sustav te kolaborativno razmatranje poslovnih mogućnosti temeljenih na tim tehnologijama i znanjima
  • poticanje inovativnosti, te omogućiti pristup resursima koji bi doveli do realizacije inovativnih projekata
  • kolaboracija s ostalim eko sustavima (univerzitetima i tvrtkama)
  • TVZ meetup tehnološkog poduzetništva
  • detekcija slabih točaka pojedinca te matching tih pojedinaca kako bi se ojačale slabosti koje se identificirane
  • tehnološka platforma – npr Slack kanal
  • kill the idea sesije – prezentacija poslovne ideje za poslovni pothvat pred kolegama koji onda daju svoje komentare
  • društveno odgovorno učenje- tako da se radi na projektima koji nemaju komercijalnu vrijednost, a omogućuju da studenti uče te šire svoja poznanstva. Kroz ovaj tip učenja mogu se uključiti i tvrtke (kako one koje su na neki način vezane sa studentima tako i one koje nisu)
  • spajati ideje i ljude
  • dostup tržištu, realizacija prodaje usluge i plasman istih prema tržištu, od prototipa do proizvoda. Omogućiti feedback na projekte od tržišta. Omogućiti dostup kapitalu i kupcima. Umjesto da se ide na razna pitch-anja i natjecanja organizirati TVZ događaj na kojem bi studenti prezentirali ideje zainteresiranim stranama (kupci, investitori, agencije, partneri….)
  • organizacija radionica koje studentima mogu koristiti u poslovanju te tržišnoj realizaciji ideja (kao što su Lean Startup Drlll, Business Model Canvas…)
21 Sep

Tri Disruptivne Promjene u Turizmu

Bilješke s prezentacije Martina Reents-a u sklopu http://startupfactory.tehnopark.hr/

Disruptivna promjena #1 – Millennials

Nova generacija putnika i turista rezultira potrebom za novim generacijama hotelskih lanaca. Njih karakteriziraju veći lobiji (koji se ujedno mogu koristiti kao i co-working space) te manje sobe sa skupljim namještajem i boljim dizajnom. Ovaj tip putnika ne želi čekati u redu (čekanje u redu je suprotno od usluge). Danas je moguće napraviti check-in s mobitelom. Razlog čekanja u redu je to da recepcionar mora unijeti podatke u hotelski informacijski sustav, međutim ti podatci već postoje negdje u digitalnom formatu. Read More

11 Apr

7 komponenti inovativnog eko sustava

Michalela Magas, koja je vrlo aktivna na području tehnološkinh inovacija, hakiranja, IoT-a te inovacijskih politika EU između ostalog na svom Linkedin postu je opisala 7 komponenata koji su omogucili da se inovacija dogodi.

Oni su:

1) Place creativity at the heart of innovation. (Kreativnost kao srce inovacije)
2) Enable an extremely fast knowledge transfer. (Omogući maksimalnu brzinu prijenosa znanja)
3) Set up open innovation IP parameters.  (Postavi IP parametre da podržavaju otvorenu inovaciju)
4) Bring the best brains into the room. (Dovedite najbolje mozgove u tim)
5) Get your hands dirty. (Uprljajte ruke, odnosno bez eksperimenata neće biti inovacije)
6) Give ample support to valuable ideas.  (Ne štedite na podršci velikih ideja)
7) Plug ideas into a network. (Uključite ideje u postojeći network)

Koristeći ove komponente možemo i napraviti analizu bilo kojeg inovativnog eko sustava postavljajući pitanja kao što su;
1. Koja je uloga kreativnosti u inženjerstvu? (npr koliko je proces determiniran)
2. Koliko brzo možete doći do novih znanja unutar ekosustava? (npr koliko brzo Agent A može doći do znanja Agenta B)
3. Kako je regulirano intelektualno vlasništvo? (npr pravni okvir u kojem inovacijski eko sustav posluje poput creative commons)
4. Koliko su članovi eko sustava različitih struka i profesija te koji su njihovi dosadašnji projekti? (npr repozitorij projekata realiziranih članovima tima)
5. Koji je odnos vremena između provedenog u razgovaranju te samog rada na artefefaktu? (npr postaviti pravilo 1/3 na ploči, 1/3 na diskusiji, 1/3 u labu)
6. Koji je financijski kapaciteti namijenjen za inovacijski eko sustav te koji je proces evaluacije njegove alokacije prema projektima? (npr postoje li transparentne financije inovativnog eko sustava)
7. Koja je raspoloživost za uključivanje u druge inovativne eko sustave? (npr tko su partneri inovacijskog eko sustava koji je predmet analize)

Koristeći ovih 7 komponenti inovacijskog eko sustava Michaela Magas i njen tim uspjela je realizirati super interesantan projekt Music Tech Fest o kojem možete više pogledati na video ispod

Link načitav text na engleskom možete pročitati ovdje

Text napisao: Sergej Lugovic