Blog

26 Oct

Kako potaknuti eko-sustav tehnološkog poduzetništva na TVZ-u?

S obzirom na to da živimo u umreženom društvu koje je smanjilo troškove prezentacija, interakcija te transakcija, uloga sagledavanja realnosti kroz prizmu (eko) sustava postaje sve značajnija. Sistemski pogled nam omogućuje da sagledamo povezanost različitih elemenata te postavimo hipoteze o tome kako oni utječu jedni na druge. S tom svrhom diskutirali smo o tome kako se može potaknuti bolje djelovanje ekosustava tehnološkog poduzetništva na TVZ-u.

ees-domains-and-pillars-only1

Zabilješke diskusije i prijedloga studenata u sklopu predmeta Strateško tehnološko Poduzetništvo

  • učenje kroz projekte koji imaju potencijal da i tržišno zažive
  • poticati kolaboracija između više smjerova TVZ-a (npr građevina i računarstvo)
  • sakupiti i distribuirati interese pojedinih studenata, te omogućiti uvid čitavom kolektivu u interese pojedinca. Tako studenti mogu sami između sebe pronalaziti potencijalne partnere na projektima ili kolege za razmjenu iskustava.
  • baza vještina u svrhu bržeg pronalaženja partnera na projektima, na nivou pojedinca, tima ili tvrtke (u kojoj student TVZ-a radi ili je u vlasničkom odnosu)
  • omogućiti peer2peer learning te kolaborativnu produkcija materijala za učenje te tutoriala. Omogućiti i direktne savjete i mentorstvo grupama studenata koji su aktivni u P2P learning-u
  • Q&A sesije, koje mogu biti realizirane i digitalno i/ili offline, uključujući sesije s ekspertima. Kako bi se ostvarili bolji rezultati potrebno je unaprijed dogovoriti pitanja, teme i proces realizacije.
  • donošenje projekata od strane studenata u eko-sustav (npr: challenges, hackathon’s…)
  • mapiranje novih tehnologija i vezanih znanja, te poticanje i evaluacija procesa distribucije znanja kroz eko sustav te kolaborativno razmatranje poslovnih mogućnosti temeljenih na tim tehnologijama i znanjima
  • poticanje inovativnosti, te omogućiti pristup resursima koji bi doveli do realizacije inovativnih projekata
  • kolaboracija s ostalim eko sustavima (univerzitetima i tvrtkama)
  • TVZ meetup tehnološkog poduzetništva
  • detekcija slabih točaka pojedinca te matching tih pojedinaca kako bi se ojačale slabosti koje se identificirane
  • tehnološka platforma – npr Slack kanal
  • kill the idea sesije – prezentacija poslovne ideje za poslovni pothvat pred kolegama koji onda daju svoje komentare
  • društveno odgovorno učenje- tako da se radi na projektima koji nemaju komercijalnu vrijednost, a omogućuju da studenti uče te šire svoja poznanstva. Kroz ovaj tip učenja mogu se uključiti i tvrtke (kako one koje su na neki način vezane sa studentima tako i one koje nisu)
  • spajati ideje i ljude
  • dostup tržištu, realizacija prodaje usluge i plasman istih prema tržištu, od prototipa do proizvoda. Omogućiti feedback na projekte od tržišta. Omogućiti dostup kapitalu i kupcima. Umjesto da se ide na razna pitch-anja i natjecanja organizirati TVZ događaj na kojem bi studenti prezentirali ideje zainteresiranim stranama (kupci, investitori, agencije, partneri….)
  • organizacija radionica koje studentima mogu koristiti u poslovanju te tržišnoj realizaciji ideja (kao što su Lean Startup Drlll, Business Model Canvas…)
09 Oct

API Economy

Rad napisali:  Boris Ćorković, Maja Franješ, Saša Seleš

1. Uvod

Tokom povijesti se stvorio velik broj usluga i proizvoda. Puno takvih su i danas prisutni u svom izvornom obliku, a uz njih se stvara i niz novih, te je njihov trend porasta visok. Također današnji poslovni subjekti ovise o velikom broju tih proizvoda i usluga, a koriste ih od jednom godišnje do par milijuna puta dnevno.

Poduzetnici moraju ostati konkurentni, a to postižu optimizacijom postojećih i uvođenjem novih tehnologija koje će povećati produktivnost i kvalitetu. U određenim slučajevima je čak nužno napustiti postojeću i okrenuti se profitabilnim granama industrije. Za to je potrebna agilnost, a takvu karakteristiku je teže posjedovati ukoliko partneri i pružatelji usluga ne mogu ispuniti tražene potrebe.

Potrebe su često vezane uz poboljšanje i ubrzanje odabira, nabave, plaćanja i same konzumacije usluga i proizvoda. Nužno je istovremeno omogućiti da se što više usluga može lakše ponuditi na tržištu i da ostali takve usluge mogu jednostavno koristiti.

Ipak razmjena dobara nije uvijek tako jednostavna, jer uključuje eventualan transport ili robu visoke cijene. Usluge također nisu uvijek jednoznačno definirane i izvršenje nekih od njih nije moguće automatizirati ili opisati. Posebna iznimka je u informacijskim dobrima, koje je iznimno lako dijeliti i multiplicirati, pa API ekonomija u informacijskoj industriji ima najveći potencijal.

Iako je poslovni „model“ API ekonomije najjednostavnije uvesti u informacijskoj industriji, on ima i šire primjene, jer se API ekonomija uklapa i sa svima koji žele uvesti XaaS (Everything as a Service) model. Read More

21 Sep

Tri Disruptivne Promjene u Turizmu

Bilješke s prezentacije Martina Reents-a u sklopu http://startupfactory.tehnopark.hr/

Disruptivna promjena #1 – Millennials

Nova generacija putnika i turista rezultira potrebom za novim generacijama hotelskih lanaca. Njih karakteriziraju veći lobiji (koji se ujedno mogu koristiti kao i co-working space) te manje sobe sa skupljim namještajem i boljim dizajnom. Ovaj tip putnika ne želi čekati u redu (čekanje u redu je suprotno od usluge). Danas je moguće napraviti check-in s mobitelom. Razlog čekanja u redu je to da recepcionar mora unijeti podatke u hotelski informacijski sustav, međutim ti podatci već postoje negdje u digitalnom formatu. Read More

02 Jul

Tri Lica Rizika: Tranakcijski, Interakcijski i Prezentacijski

Nedavno, diskutirajući s prijateljem o razlici rizika i neizvjesnosti došli smo do sljedeće podjele rizika – transakcijski rizik, interakcijski rizik te prezentacijski rizik. Glavna razlika između rizika i neizvjesnosti je da ta na neizvjesnost direktno ne možemo utjecati, dok na količinu rizika možemo. Odnosno sami odredimo koliko želimo biti eksponirani riziku.

Knjiga Tehnološko Poduzetništvo daje super pregled neizvjesnosti u poslovanju.

Izvori neizvjesnosti

Ovi izvor neizvjesnosti mogu utjecati na transakciju koju će poduzeće realizirati (ili neće) te na same troškove transakcije (by Roland Coase). Znači neizvjesnost utječe na transakcijski rizik, koji možemo definirati (i mjeriti) kroz prihode. Međutim u svakodnevnom poslovanju rizik možemo podijeliti na još dva tipa rizika. Jedan je interakcijski rizik, odnosno onaj koji si sami stvorimo u interakciji s korisnicima dogovarajući uvjete poslovanja koji su riskantni (svatko tko je ikada prodavao ICT rješenja zna vrlo dobro o čemu ovdje pričam). Zadovoljstvo je jednako dobiti minus očekivanjima, a jedino na što možemo utjecati su očekivanja. Znači postavljajući velika očekivanja u interakciji s korisnikom povećavamo interakcijski rizik. Odnosno ako u interakciji postavimo velika očekivanja, povećamo i rizik isporuke prema klijentu. Znači sami smo si povećali rizik u interakciji s klijentom jer smo mu obećali nešto za što postoji rizik da ne možemo isporučiti  (koji onda možemo zvati interakcijski rizik). Smanjujemo ga tako da smanjujemo očekivanja ili da imamo transparentniju interakciju. Najbolji primjer su Goolge AdWords, koji je uveo u oglašavanje transparenti model koji se naplaćuje po učinku. Znači bolje je obećati manje, ali tražiti bonus za više (i ponuditi penale za manje). Osim interakcijskog rizika, imamo i prezentacijski rizik. Prezentacijski rizik možemo definirati kao rizik koji nastaje kao posljedica šuma u komunikacijskom kanalu prema korisniku, odnosno da nam poruka nije jasna te korisnik može krivo razumjeti što mu nudimo. Ako se ugledamo na ponuđače SaaS rješenja, većina ih ima na prvoj stranici jasno ukazano koliko proizvod košta te koje su mu karakteristike. Dobar primjer je SalesForce.com front page gdje s jednim klikom miša možemo doći do cijene.

Screen Shot 2016-07-02 at 12.07.18

Neki logični proces bi bio da krenemo od prezentacije našeg proizvoda prema potencijalnom korisniku, nakon toga imamo interakciju s korisnikom te na kraju zaključujemo posao s transakcijom s korisnikom. Ono što je jako zanimljivo je odnos između prezentacije, interakcije i transakcije. Ako prodajemo naše usluge ili proizvod globalno, vjerojatno prezentirat ćemo naše web stranice potencijalnim korisnicima, jedan dio će se javiti i iskazati interes te s jednim dijelom onih koji su se javili napravit ćemo transakciju. Znači možemo gledati proces kao piramidu rizika.

Screen Shot 2016-07-02 at 12.23.29

Ako to gledamo kroz eksponiranosti prema riziku (površina na gore nacrtanoj piramidi), vrlo je lako uvidjeti da najviše smo eksponirani prezentacijskom riziku, odnosno najviše rizika imamo u lošoj prezentaciji. Ono što je dodatno zanimljivo je da na ovaj način rizika možemo najviše i utjecati te ga možemo i najlakše mjeriti. Rizik može biti kontroliran ako su instrumenti mjerenja pravilno postavljeni te se i koriste. Kao najjednostavniji alat za mjerenje možemo koristiti feedback od korisnika, tako da ih pitamo što misle o našoj prezentaciji proizvoda ili usluga ili koristeći analitiku web stranica. Na Interakcijski rizik možemo utjecati da manje obećamo ali i dogovorimo nagradu ako je isporuka imala pozitivan učinak na poslovanje korisnika (npr ako nuđeno rješenje poveća prodaju za 20%, platit će te nam 20% od tog dodatnog prihoda). Što se tiče transakcijskog rizika, na njega utječemo tako da proučavamo neizvjesnosti mjesta gdje nastaje transakcija.

Odnosno kako je rekao Warren Buffet, rizik dolazi od neznanja što radimo, odnosno ako ne znamo što radimo kako to možemo prezentirati.

 

01 Jun

Ziherica.hr – Inovacije

Tekst napisao: Marko Crljenica

U uvjetima žestoke konkurencije i zasićenog tržišta tvrtke koje ne inoviraju, stagniraju, a stagnacija je uvod u odumiranje. Inovacija je primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni.

OBJ ziherica Read More

31 May

Infinum – priča o uspjehu

Tekst napisao: Ivan Krešimir Imbrija

Njihov iskren pristup zaposlenicima, kao i strast prema onome što rade, uspjeli su ih podići na svojevrstan prestižni položaj, osobito za mlade programere i studente, radi čega će nedvojbeno još neko vrijeme ostati vrlo poželjna destinacija za posao.

OBJ. infinum-logo-zid Read More