Poduzetništvo

09 Oct

10 strateških tehnoloških trendova u 2018 – Gartner

1. Umjetna Inteligencija kao osnova (AI foundation)  Kako bi omogućili napredak strojnog učenja, a samim time i napredak UI, važne su sve učestalije ugradnje u području UI. Priprema podataka, ulaganje u vještine, procese i alate doprinose poboljšanju sustava UI. Fokus ulaganja stavlja se na integraciju, algoritme i
metodologiju osposobljavanja te modeliranje.

2. Inteligentne aplikacije i analitika (Intelligent apps and analytics)
mijenjaju način na koji ljudi komuniciraju sa sustavima i transformiraju način na koji rade.

3. Inteligentne stvari (Intelligent things) u
ključuju korištenje autonomnih vozila, robota i dronova, kao i proširenje postojećih rješenja Interneta stvari pružajući naprednije povezivanje ljudi sa njihovim okruženjem.

4. Digitalni blizanac (Digital twin) 
odnosi se na digitalni prikaz entiteta ili sustava u
stvarnom svijetu, koji će s vremenom postati dinamički povezani sa stvarnim
svijetom. U takvom novostvorenom digitalnom svijetu koji omogućuje naprednu
simulaciju, rad i analizu, koristi će imati sve uključene strane.

5. Cloud to the edge 
oblik računalne topologije koji obrađuje, prikuplja i isporučuje informacije bliže izvoru. Kada se koriste kao komplementarni koncepti, oblak može biti stil računanja koji se upotrebljava za stvaranje usluga orijentiranog modela i centralizirane upravljačke i koordinacijske strukture s rubom koji se koristi kao stil isporuke koji omogućuje odvajanje ili distribuciju procesa izvršavanja aspekata usluge oblak.

6. Konverzacijske platforme (Conversational platforms)
kao što su chatbots-ovi
mijenjaju način na koji ljudi komuniciraju s digitalnim svijetom; korisnik postavlja
pitanja, a platforma temeljem prikupljenih iskustava daje odgovore.

7. Poticajna iskustva (Immersive experience)
virtualna, povećana i mješovita stvarnost polako mijenjaju način na koji ljudi opažaju svijet. Primjenom takvog iskustva, tvrtke su u mogućnosti stvoriti scenarij u realnom svijetu te ga primijeniti na dizajn, obuku i vizualizaciju.

8. Blockchain
 se odnosi na evoluciju digitalnih transformacijskih platformi, a
upotrebljava se u nizu različitih aplikacija kao što su one za potrebe vlada, zdravstva, proizvodnje, distribucija medija, verifikacija identiteta, registar naslova i lanca opskrbe.

9. Upravljanja događajima (Event driven) je stavljanje fokusa na sam događaj, što znači da uvijek osjeća, uvijek je spreman i kontinuirano uči, stoga bi lideri digitalne transformacije “event thinking”; trebali učiniti tehničkom, organizacijskom i kulturalnom podlogom svoje strategije.

10. Kontinuirani model prilagodljivog procjenjivanja rizika i povjerenja (Continuous adaptive risk and trust – CARTA) zauzima sve važniju ulogu u digitalnom svijetu. Omogućuje poduzećima da temeljem procjene rizika i povjerenja pruže pravovremene odluke.

Izvorni članak

http://sdtimes.com/gartners-top-10-technology-trends-2018/

26 Jan

Država bi milijardu kuna manje za obrazovanje, a kadra nema

Orginalno članak je objavljen u Poslovnom Dnevniku 3.10.2016

U zadnje vrijeme često čujemo da u Hrvatskoj fali oko tisuću ICT stručnjaka te da nedostatak istih utječe na ekonomski rast ove industrijske grane. Znači imamo vrlo jasan problem koji treba riješiti, odnosno ako možemo stvoriti više ICT stručnjaka stvaramo blagostanje u društvu. Međutim stvaranje tih stručnjaka ima svoju cijenu koju netko na kraju dana mora platiti, te se vodi diskusija tko tu cijenu mora platiti.

Rast ICT-a
U generaciji 2013/2014 studiralo je 178.676 studenata, te od toga samo 0,3 posto na privatnim visokim učilištima. Od ukupnog broja studenata, tehničke znanosti studira 43.825 studenata. Računarstvo studira 5.575 studenata, a informacijske i komunikacijske znanosti studira 7.600 studenata. Podatke o tome koliko ih godišnje završi školovanje na stranicama AZVO.hr nema, ali pretpostavimo da školovanje traje u prosjeku četiri godine, a imamo ukupno 13.175 studenata (7,3 posto ukupnog broja studenata), onda možemo zaključiti da je broj studenata koji svake godine završe studije koje ih spremaju za ICT industriju malo više od 3000.

Screen Shot 2017-01-26 at 13.34.56

Ukupni proračun za visoko obrazovanje je 3,5 milijardi kuna za 2015., 2,6 milijardi za 2016. te 2,5 milijardi za 2017. Udio od 7,3 posto po broju studenata čini 259 milijuna kuna izdvajanja za ICT relevantnu edukaciju u 2015., 193 mil. kuna u 2016. te 187 mil. kuna u 2017.  I to pod pretpostavkom da se distribucija studenata neće mijenjati.  Hrvatska ICT industrija danas zapošljava 32.000 radnika te ostvaruje prihode od 31 milijarde kuna uz rast od 12 posto. Sto vodećih ICT tvrtki u Hrvatskoj ima dobit prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije malo više od 685 milijuna kuna. Procjenimo li koliko uplaćuju poreza na dobit (cca 30%) dobivamo iznos od 205 milijuna kuna. Nastavi li se rast prihoda istim tempom, ICT industrija narast će na prihod od 38,8 mlrd. kuna te će zaposliti ukupno više od 40 tisuća radnika. Unatoč tome, proračun za visoko obrazovanje, prema najavi ministarstva, u 2017. planira se smanjiti za skoro trećinu u odnosu na 2015.

Niz pitanja
Prvo što možemo zamijetiti su dva suprotna trenda: rast  ICT-a s jedne i smanjenje proračuna za obrazovanje s druge strane. To rezultira sve većom razlikom između ponude i potražnje kadra te kapaciteta obrazovnog sistema da kreira taj kadar. Brojke također ukazuju na vrlo mali udio studenata koji se obrazuju na privatnim ustanovama.  Imamo i otvoreno pitanje vezano za odnos proračuna  visokog obrazovanja te broja studenata koji se obrazuju za ICT sektor.  Ova kratka analiza nameće neke smjernice za otvorenu diskusiju na ovu temu. Prva je raspodjela proračunskih sredstava po poljima studiranja te koji su plusevi i minusi na nacionalnom nivou da se ulaže više u visoko obrazovanje programera nego primjerice učitelja.

Sljedeća smjernica tiće se poreznih olakšica za ICT kao industrijsku granu te kako mjeriti učinak takvih politika. Isto tako treba razmotriti i odnos države i industrije, odnosno udjele u participaciji u rješavanju ovog problema. S obzirom na to da je udio privatnih učilišta vrlo mali potrebno je razmotriti i njihovu ulogu. Postoji i prostor za diskusiju treba li uopće sav kadar koji je potreban ICT sektoru imati visoko obrazovanje ili su dovoljni industrijski certifikati uz plaćeno stručno osposobljavanje kod poslodavca.

26 Jan

Alati za digitalnu prodaju…

Screen Shot 2017-01-26 at 12.52.13

 

U zadnje vrijeme se dosta bavim proučavanjem digitalne prodaje, koja uključuje (po meni) i digitalni marketing. Pomalo sam umoran od specijalista u micro područjima koji znaju upravljati contentom na Facebook-u ali ne razumiju SEO, ili one koji znaju Google AdWords a ne znaju dići Twitter oglas, ili onih koji mogu poslati e-mail s dobrim sadržajem ali radije ne bi odgovarali potencijalnom kupcu kada pokaže interes. Naravno da je lijepo imati dobar tim, gdje svatko radi svoj posao (premda čak i nogometne taktike se mijenjanju pa tako i imamo Total Football). Osim što se mijenjaju taktike bitno je znati da većina tvrtki u EU su male tvrtke do 10 zaposlenih.

Screen Shot 2017-01-26 at 12.53.02

Tako da je teško u ovakvom kruženju propagirati uske specijalizacije, naročito ako znamo da je prodaja ono što hrani tvrtku, a samim time i okruženje u kojem tvrtka posluje, te tako utječe na društveno blagostanje (naravno ako je etična).

Stoga sam slobodan podijeliti listu alata koji se mogu koristiti u digitalnoj prodaji koje sam našao zanimljivim. Osim dijeljenja liste alata, cilj ovog posta je čuti i druga mišljenja i iskustva te potaknuti diskusiju oko digitalne prodaje (koja uključuje i digitalni marketing). Bitno je reći da nisam ove alate koristio nego su rezultat proučavanja literature. Isto tako vodio sam i računa pri selekciji da alati budu relativno pristupačnih cijena. Read More

26 Jan

5 Pitanja za analizu svrhe poslovanja?

Nedavno sam slučajno naišao na jedan TED video o svrsi života. S obzirom na to da je dužina odgovarala vremenu koje trebam provesti pred televizorom dok ne krenem vani odlučio sam ga pogledati. Svrha (eng Purpose) mi je jako zanimljiva kako iz aspekta poslovanja i poduzetništva tako i iz perspektive teorije sustava. Jako volim ovaj citat iz 1937 godine “The mechanism of an organization is found at the level below, its purpose at the level above.” Možemo ga tumačiti da svrha definira mehaniku podsustava. Odnosno ako nam je svrha prodati što više, onda će prodajni odjel bit organiziran tako da imamo hard outbound sales tim, a ako nam je svrha zadovoljni kupac (koji onda prodaje dalje za nas) onda će naš odjel prodaje biti organiziran tako da imamo dobru podršku korisnicima. Odličan primjer različitih pristupa prodaji iz HBR-a.

Screen Shot 2017-01-26 at 12.45.59

https://hbr.org/2012/07/the-end-of-solution-sales

Definitivno svaki od ova dva pristupa će rezultirati različitom mehanikom, odnosno organizacijom prodaje. Isto tako će biti i sa ostalim dijelovima tvrtke.

Međutim postavlja se pitanje kako pronaći svrhu onoga što radimo, odnosno koji okvir koristiti za analizu svrhe. E baš to je ono što sam slučajno pronašao u ovom videu, te smatram da je vrlo aplikativno za potrebe analize svrhe bilo kojeg poslovanja. Smatram da se isto može koristiti i za analizu na nivou pojedinca ali i na nivou više sustava koji surađuju u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva (partneri).

Pitanja autor postavlja su sljedeća (prilagodio sam ih za aplikaciju na poslovnu organizaciju)

1.        Tko smo?

2.        Što radimo?

3.        Za koga to radimo?

4.        Što korisnici za koje to radimo žele i koje su im potrebe?

5.        Kako se korisnici mijenjaju kao rezultat toga?

Prva dva pitanja izgledaju dosta jednostavno te odgovore možemo pronaći vrlo brzo. Međutim već treće pitanje nas vodi prema jasnijem uvidu i definiciji za koga radimo to što radimo? Naprimjer ako nudimo ICT rješenja, za koga to radimo? Za onoga tko plaća ili za onoga tko koristi naša rješenja, ili možda za investitore (kako bi mogli imati transparentnije uvide u poslovanje tvrtke u koju su investirali)? Koristeći se četvrtim pitanjem otvara se još jedna dodatna dimenzija analize, jer su različite potrebe uprave, informatičara ili odjela marketinga. Po meni šlag na kraju je zadnje pitanje, jer nam ono daje polugu za analizu kako se korisnik našeg proizvoda ili usluge mijenja nakon početka korištenja istih. Spoznaja promijeni koja nastupa kao rezultat naše ponude nam istovremeno daje smisao (jer se tu možemo pitati želim li to raditi) ali istovremeno nam omogućuje da analiziramo procese korisnika te pokušamo predvidjeti buduće korake korisnika naših usluga ili proizvoda u svrhu planiranja novih funkcionalnosti proizvoda ili obuhvata usluge.

Probitivajući sami sebe kroz ovih 5 pitanja možemo izbistriti sliku svrhe našeg postojanja te na tajn način stvoriti preduvjete za stvaranje vizije, misije, vrijednosti te pozicioniranja na tržištu.

Screen Shot 2017-01-26 at 12.47.28

28 Nov

Detaljan Model Predikcije Uspješnog Startup-a

Temeljeno na doktorskom radu kolege Boyana Yankova iz Sofie koji je doktorirao na temu predikcije uspješnosti startup-a koristeći se tehnikama strojnog učenja donosimo prijevod ključnih faktora uspjeha Startup tvrtke.

mind-map-image-of-detaljan-model-uspjesnog-pokretanja-startup-boyan-yankov

Download PDF verzije 

Reference

https://byankov.com/detailed-model-of-a-successful-startup/

http://www.unwe.bg/uploads/Alternatives/2_broi_3_2014.pdf

Publikacija: Yankov, B.: Methodology for Bulgarian Technological Start-ups Success Prediction, Models and a software application for success prediction of start-up companies, Doctoral Dissertation, Sofia (2015)

09 Oct

API Economy

Rad napisali:  Boris Ćorković, Maja Franješ, Saša Seleš

1. Uvod

Tokom povijesti se stvorio velik broj usluga i proizvoda. Puno takvih su i danas prisutni u svom izvornom obliku, a uz njih se stvara i niz novih, te je njihov trend porasta visok. Također današnji poslovni subjekti ovise o velikom broju tih proizvoda i usluga, a koriste ih od jednom godišnje do par milijuna puta dnevno.

Poduzetnici moraju ostati konkurentni, a to postižu optimizacijom postojećih i uvođenjem novih tehnologija koje će povećati produktivnost i kvalitetu. U određenim slučajevima je čak nužno napustiti postojeću i okrenuti se profitabilnim granama industrije. Za to je potrebna agilnost, a takvu karakteristiku je teže posjedovati ukoliko partneri i pružatelji usluga ne mogu ispuniti tražene potrebe.

Potrebe su često vezane uz poboljšanje i ubrzanje odabira, nabave, plaćanja i same konzumacije usluga i proizvoda. Nužno je istovremeno omogućiti da se što više usluga može lakše ponuditi na tržištu i da ostali takve usluge mogu jednostavno koristiti.

Ipak razmjena dobara nije uvijek tako jednostavna, jer uključuje eventualan transport ili robu visoke cijene. Usluge također nisu uvijek jednoznačno definirane i izvršenje nekih od njih nije moguće automatizirati ili opisati. Posebna iznimka je u informacijskim dobrima, koje je iznimno lako dijeliti i multiplicirati, pa API ekonomija u informacijskoj industriji ima najveći potencijal.

Iako je poslovni „model“ API ekonomije najjednostavnije uvesti u informacijskoj industriji, on ima i šire primjene, jer se API ekonomija uklapa i sa svima koji žele uvesti XaaS (Everything as a Service) model. Read More

21 Sep

Tri Disruptivne Promjene u Turizmu

Bilješke s prezentacije Martina Reents-a u sklopu http://startupfactory.tehnopark.hr/

Disruptivna promjena #1 – Millennials

Nova generacija putnika i turista rezultira potrebom za novim generacijama hotelskih lanaca. Njih karakteriziraju veći lobiji (koji se ujedno mogu koristiti kao i co-working space) te manje sobe sa skupljim namještajem i boljim dizajnom. Ovaj tip putnika ne želi čekati u redu (čekanje u redu je suprotno od usluge). Danas je moguće napraviti check-in s mobitelom. Razlog čekanja u redu je to da recepcionar mora unijeti podatke u hotelski informacijski sustav, međutim ti podatci već postoje negdje u digitalnom formatu. Read More

18 May

Par notica iz intervjua Sandra Mur-a iz Bellabeata o investicijama 

Screen Shot 2016-05-18 at 09.42.01

Različite skupine Interesa investitora

Skupina 1

…Oni ulažu kako bi dobili deseterostruki povrat novca. Svi ciljaju na deset puta veće dobitke od uloženog.

Skupina 2

Druga skupina investitora su oni – strastveni. Žele osjećati da su dio “nečega” novog i žele pomoći drugim ljudima. To su bogataši koji imaju puno novca.

Skupina 3 (koja uključuje Skupine 1 i 2)

Ipak, svi, većinom, ulažu iz straha kako ne bi propustili nešto bitno. Zato ulažu u start-up. Znate, ima puno slobodnog kapitala u svijetu, pogotovo u Americi. I Kini. Europa je i dalje dosta “zatvorena”. Najbitnija činjenica u start-upu je – tko daje novac. Kad čovjek svjesno daje novac – on zna koliki je rizik. Zna procijeniti kolika je evaluacija tvrtke i odlučuje koliko će dati.

Note: Odličan point jer je bitno kako si došao do novaca da ga investiras, tako da si ga “pokupio” od poreznih obveznika ili si prodao svoju kuću/i ili investiraš profit koji si zaradio teškom mukom.

Kad Europska unija samo “trpa” pare u ljude zbog propagande, kako bi promijenila mentalitet – ljudi će masovno propadati. Zato nema uspješnih start-upa u Europi. Mi još nismo na nivou kao što je Google, kao što je Facebook.

Note: VC industrija u EU se hvali rastom volumena, ali većina tog rasta dolazi od poreznih novaca. Istovremeno udio VC u exitima startupova sve više i više pada. (Sticking out like a sore thumb though was the fact that only 30.30% of Europe’s tech exits in 2015 were VC-backed, which is actually a decrease from 2014’s 36.3%. – tech.eu)

Poslovna etika i propaganda?

Zato mi ne uzimamo novac od Europske unije niti idemo na javne natječaje u Hrvatskoj. Naime, porezni obveznici morali bi plaćati za ovaj rizičan posao, a to nije fer. Idite u Vinogradsku bolnicu pa pogledajte stropove… Zašto bi tu netko trebao ulagati u mladog čovjeka, koji ima “drive”, koji će se snaći i bez tog novca? Zašto ulažu u start-upe umjesto da pomognu narodu koji ih stvarno treba? Nama taj novac ne treba.

Čitav Intervju u Jutarnjem

 

11 Apr

Design Thinking radionica sa SAP-om i Iskonom te studentima TVZ-a

IMG_2961
Radionica je održana u prostoru TVZ-ovog coworking spacea za studente pod vodstvom SAP-ove konzultantice Nataše Rojec Spindler i suradnika, SAP marketing predstavnika Jake Crniveca. Svojim iskustvom i sposobnostima dali su velik doprinos u izradi studentskog projekta Portala za zapošljavanje vodeći studente kroz njegovu izradu. Na taj su način upoznali studente sa koracima neophodnima za izradu uspješnog poslovnog plana potrebnog za nastavak njihova istraživanja i daljnjeg rada, upozoravajući na pogreške i propuste u izradi istog. Velik doprinos dala je i psihologinja Mia Bogešić zaposlenica Iskona na odjelu ljudskih resursa pomažući studentima u kreaciji idealnog portala za zapošljavanje koji bi bio atraktivan dobavljačima (poslodavcima) kao i studentima koji traže zaposlenje prvenstveno u struci. Radionica je pridonijela boljem razumijevanju i definiranju problema razvoja nove usluge, potaknula kritičko razmišljanje i ideje za ostvarenje iste. Studenti su dobili predodžbu kako i na koji način razmišljati da bi došli do kreativnih i inovativnih rješenja za svoj poslovni poduhvat.

Sudionici radionice: SAP konzultant Nataša Rojec Spindler (SAP Global Partner Organisation Solution Center Manager), SAP predstavnik za suradnju sa obrazovim organizacijama Jaka Crnivec (University Alliances Manager at SAP Central-East Europe at SAP), Specijalist ljudskih resursa na Institutu za osobni i organizacijski razvoj (Iskon Internet d.d.) Mia Bogešić, viši predavač MSc Sergej Lugović MBA, Asistent Kristina Perec, mag.oec.

IMG_2966
IMG_2962 IMG_2964

11 Apr

7 komponenti inovativnog eko sustava

Michalela Magas, koja je vrlo aktivna na području tehnološkinh inovacija, hakiranja, IoT-a te inovacijskih politika EU između ostalog na svom Linkedin postu je opisala 7 komponenata koji su omogucili da se inovacija dogodi.

Oni su:

1) Place creativity at the heart of innovation. (Kreativnost kao srce inovacije)
2) Enable an extremely fast knowledge transfer. (Omogući maksimalnu brzinu prijenosa znanja)
3) Set up open innovation IP parameters.  (Postavi IP parametre da podržavaju otvorenu inovaciju)
4) Bring the best brains into the room. (Dovedite najbolje mozgove u tim)
5) Get your hands dirty. (Uprljajte ruke, odnosno bez eksperimenata neće biti inovacije)
6) Give ample support to valuable ideas.  (Ne štedite na podršci velikih ideja)
7) Plug ideas into a network. (Uključite ideje u postojeći network)

Koristeći ove komponente možemo i napraviti analizu bilo kojeg inovativnog eko sustava postavljajući pitanja kao što su;
1. Koja je uloga kreativnosti u inženjerstvu? (npr koliko je proces determiniran)
2. Koliko brzo možete doći do novih znanja unutar ekosustava? (npr koliko brzo Agent A može doći do znanja Agenta B)
3. Kako je regulirano intelektualno vlasništvo? (npr pravni okvir u kojem inovacijski eko sustav posluje poput creative commons)
4. Koliko su članovi eko sustava različitih struka i profesija te koji su njihovi dosadašnji projekti? (npr repozitorij projekata realiziranih članovima tima)
5. Koji je odnos vremena između provedenog u razgovaranju te samog rada na artefefaktu? (npr postaviti pravilo 1/3 na ploči, 1/3 na diskusiji, 1/3 u labu)
6. Koji je financijski kapaciteti namijenjen za inovacijski eko sustav te koji je proces evaluacije njegove alokacije prema projektima? (npr postoje li transparentne financije inovativnog eko sustava)
7. Koja je raspoloživost za uključivanje u druge inovativne eko sustave? (npr tko su partneri inovacijskog eko sustava koji je predmet analize)

Koristeći ovih 7 komponenti inovacijskog eko sustava Michaela Magas i njen tim uspjela je realizirati super interesantan projekt Music Tech Fest o kojem možete više pogledati na video ispod

Link načitav text na engleskom možete pročitati ovdje

Text napisao: Sergej Lugovic