Poduzetništvo

13 Sep

Snaga volje, intelekta, resursa i tržišta

U nedavnom intervjuu Pau Graham, jedan od osnivača Y-Combinator-a jednog od globalno najuspješnijih akceleratora, usporedio je dva faktora uspjeha koja utječu na uspjeh startupa. Jedan je determiniranost odnosno odlučnost a drugi inteligencija osnivača. Kako je rekao Paul, ako inteligentnom čovjeku oduzmeš determiniranost, ostaje je neučinkovita ali brilijantna osoba. Međutim ako determiniranom poduzetniku oduzmemo inteligenciju, ostaje nam startup koji zarađuje novce bez obzira na hype koji njegov startup stvara. Determiniranost i inteligencija su intrinzični faktori uspjeha, a s obzirom na to da svako djelovanje nastaje u nekom okruženju, onda je potrebno analitičku matricu proširiti i za faktore iz okruženja. Dva vjerojatno najbitnija faktora koja se nalaze u okruženju poduzetnika su resursi i tržište. Resursi mogu biti materijalni i ne materijalni. Opipljivi, odnosno materijalni resursi su oni koje možemo dotaknuti ili dohvatiti kao što su ured, stroj za proizvodnju, računalo te naravno financijska sredstva. Nematerijalni resursi mogu biti znanje, društvena mreža, poznanstva, baze podataka i slično. Kada govorimo o tržištu, mislimo na njegovu veličinu, njegovu dinamiku rasta, kupovnu moć te konkurenciju koja djeluje na istom.

Screen Shot 2018-09-13 at 09.34.33

Analitička matrica za evaluaciju potencijala startupa

Koristeći ovu analitičku matricu vrlo brzo možemo ostvariti spoznaje o potencijalu kako našeg poslovnog pothvata ili onoga u koji želimo investirati. Pitanja koja možemo postaviti vezana za odlučnost i determinaciju mogu biti vezana uz odricanja na koja je poduzetnik spreman. Kako kaže stara poduzetnička izreka “Koliko možeš trpjeti?” Istovremeno odlučnost se može gledati i kroz neuspjehe i poteškoće kroz koje poduzetnik prolazi kako bi došao do cilja. Međutim ovdje se postavlja pitanje vezano uz to kako prepoznati granicu do koje se odričemo i pokušavamo realizirati poslovnu priliku. Odgovor na to nam daje inteligencija koja se u sažetoj definiciji može tumačiti kao reakcija agenta (osobe ili poduzeća) na novo okruženje. Tržište je definitivno bitno okruženje svakom poduzetniku. Povratna veza koju nastaje temeljen informacija s tržišta je ta koja nam pomaže kako bi regulirali odricanje te prihvaćanje neuspjeha. Jer inače imamo Sizifov posao. Rizik ovakve situacije je i u tome koliko imamo resursa na raspolaganju. Jedna od poruka iz Sun Tzu-a, knjige o umijeća ratovanja, je da kada ideš u napad, vojsku treba hraniti osvojenim hranom a ne svojom. Jedan od većih problema startupova je cash burn out, odnosno prebrzo trošenje financijskih resursa. Stoga ako imamo determiniranost i odlučnost prema uspjehu, a nemamo resursa možemo se naći u problem (kao da idemo na Velebit u natikačama). Međutim osim nedostatka resursa, rizik je i ako netko ima dostup resursima te ih troši na neutemeljenim očekivanjima. Dobar primjer može biti kupovanje traktora na kredit. Puno je poljoprivrednika kupilo traktore pa sada imaju problema s plaćanjem kredita jer su krivo proračunali snagu tržišta, odnosno prihode koje su mogli ostvariti prodajući svoje proizvode.

Ova jednostavna matrica od četiri faktora daje nam nekoliko analitičkih perspektiva. Prva perspektiva je mogućnost bodovanja ovih faktora (kako za evaluaciju pothvata od strane poduzetnika, tako i od investitora). Jedan startup može imati ukupan zbroj ocjena faktora 8 a drugi 22 (ako svakom faktoru dajemo ocjenu od 1-5). Druga perspektiva je usklađenost faktora. Naprimjer odluka investirati u startup koji ima resurse, inteligenciju i determiniranost ali adresira tržište koje ne postoji ili je već zauzeto ostalim igračima ne bi baš bila ispravna. Stoga je jako bitno da je poslovanje usklađeno po ovim faktorima. Treća perspektiva je analiza povratnih veza između pojedinih faktora te njihova kauzalnost. Naprimjer ako investiramo još financijskih resursa ili uložimo vrijeme u razvoj još jedne funkcionalnosti moramo znati kako će ti uloženi resursi rezultati prihodima na tržištu. Ili ako imamo intelektualni kapital u obliku nekog algoritma ili spoznaje kako riješiti neki problem (te validaciju od kupca o tome da je to spreman platiti), a nismo se spremni odreći nečega teško da ikada od toga možemo kreirati prihod.

Stoga koraci analize bi izgledali ovako;

  1. Razmisli i spoznaj snagu volje, intelekta, resursa te tržišta
  2. Analiziraj usklađenost volje, intelekta, resursa te tržišta
  3. Napravi model za mjerenje povratnih veza između volje, intelekta, resursa te tržišta

Kako nam kaže Sun Tzu; ako razumiješ protivnika i poznaš sebe, ne moraš se bojati ni tisuću bitaka.

13 Sep

Poduzetništvo na infuziji. Marketing i PR prijeko potrebni

Kada sam prije par dana pročitao naslov “Nema bolovanja, to joj je naša država dala”: Fotka prodavačice iz Splita rastužila i razljutila sve” odmah sam pomislio da žena radi za sebe, te bez obzira na svoje zdravstveno stanje mora prodavati. Danas je izašao novi članak o istoj gospođi koji potvrđuje moje misli.

Zašto mi je ovaj članak bitan? Jer u prvom naslovu država i poduzetnik stavljeni su u negativni kontekst. Jer može se pročitati da je vlasnik štanda poduzetnik koji svojim radnicima ne odobrava bolovanje, a država takve postupke tolerira. I tako dolazimo do antipoduzetničke klime.

Kao prvo referencirao bih se na nedavni članak HBR-a koji preispituje definiciju poduzetništva (po meni najbolje definicija “entrepreneurship as the pursuit of opportunity beyond the resources you currently control”). Da citiram po meni ključnu rečenicu:

And, by the way, the need for entrepreneurs is not limited to commercial enterprises. All of our institutions will likely need to cultivate and encourage entrepreneurs throughout their ranks — NGOs, schools and government agencies. (ref)

Ako danas u EU živi oko 25% ljudi ispod praga siromaštva i društvene ekskluzije, a nemamo dovoljno resursa, onda je definitivno potrebno aplicirati definiciju beyond resources te pronaći načine kako poboljšati život građana. I to je poduzetništvo.

Evo malo i brojeva…

U Hrvatskoj se u 2016 registriralo oko 24,000 novih poslovnih subjekata po brojevima DZS – (više ovdje), većina njih ima neke planove, želi realizirati prilike te zaraditi (ako nisu neprofitne organizacije) . E sada kako se zarađuje? Tako da se ostvari prihod, plate rashodi, te ono što ostane je zarada. Tako učim sina koji ima 9 godina, a na žalost primjećujem da mediji često brkaju prihode od zarade. Slobodan sam tvrditi da nikako ne može svih tih 24,000 pravnih subjekata imati skrivene namjere da ukradu, prevare i iskoriste zaposlenike.

Evo i brojeva na nivou EU

Izvještaj ovdje

Ukratko poduzetnici zapošljavaju oko 2/3 zaposlenih u EU, te 99 od 100 poslovnih subjekata su mali i srednji poduzetnici. U Hrvatskoj zapošljavaju oko 65% zaposlenih (izvještaj ovdje).

Jedna teza koju sam postavio prije ljeta je ta da mali i srednji poduzetnici te državne institucije ne ulažu u marketing i PR. Razlog je ili nedostatak novca (poduzetnici) ili pravna ograničenja (država). I onda tko nam puni medije sadržajem?

Pune korporacije… kojima uvijek država smeta, a poduzetnici su im konkurencija ….

Dobar primjer je “borba” Ubera i Taxista… jedni su globalna korporacija s razvijenim funkcijama marketinga, prodaje, razvoja poslovanja, lobiranja, a drugi su neorganizirani. Na kraju postupci Taxi-ista idu u korist Uberu (jer se Taxi-sti sami diskreditiraju svojim postupcima). Ali nisu krivi Taxi-sti, a krivo je nepoznavanje domene marketinga i PR-a. Naprimjer ako bi se pitala javnost zašto Taxi s licencom ne knjiži troškove benzina, amortizacije i spomeničke rente (u ZG) a Uberovi partneri knjiže otvorio bi se jedna potpuno nova dimenzija javne rasprave (jer ono što sam saznao razgovarajući s vozačima obje strane govori da Uber zarađuje više po kilometru nego Taxi ZG). A to me vraća na nepoznavanje razlika od prihoda i rashoda…Ovakvih primjera ima u svakoj industriji (dok pišem sjetim se prehrambene, kada mali proizvođač mesa proda staro mjesto, to je skandal, a kada vodeći lanac u HR proda meso s crvima, onda ponudi da se vrate novci kupcu i tu priča stane). Mediji se financiraju od oglasa, a objavljuju sadržaje. Pa sada zamislite poslovni model u kojem bi isti mediji loše pisali o onima tko im omogućava da postoje.

Međutim što me čini optimistom u svemu ovome je to da je svaka velika tvrtka bila jednom mala, te je izazvala one velike te sama narasla.

Ključno pitanje je otkriti kada se vino počne pretvarati u kvasinu, te onda ili pokušati zaustaviti taj proces ili promijeniti naljepnicu. Što je opet posao marketinga i PR-a :-)

09 Oct

10 strateških tehnoloških trendova u 2018 – Gartner

1. Umjetna Inteligencija kao osnova (AI foundation)  Kako bi omogućili napredak strojnog učenja, a samim time i napredak UI, važne su sve učestalije ugradnje u području UI. Priprema podataka, ulaganje u vještine, procese i alate doprinose poboljšanju sustava UI. Fokus ulaganja stavlja se na integraciju, algoritme i
metodologiju osposobljavanja te modeliranje.

2. Inteligentne aplikacije i analitika (Intelligent apps and analytics)
mijenjaju način na koji ljudi komuniciraju sa sustavima i transformiraju način na koji rade.

3. Inteligentne stvari (Intelligent things) u
ključuju korištenje autonomnih vozila, robota i dronova, kao i proširenje postojećih rješenja Interneta stvari pružajući naprednije povezivanje ljudi sa njihovim okruženjem.

4. Digitalni blizanac (Digital twin) 
odnosi se na digitalni prikaz entiteta ili sustava u
stvarnom svijetu, koji će s vremenom postati dinamički povezani sa stvarnim
svijetom. U takvom novostvorenom digitalnom svijetu koji omogućuje naprednu
simulaciju, rad i analizu, koristi će imati sve uključene strane.

5. Cloud to the edge 
oblik računalne topologije koji obrađuje, prikuplja i isporučuje informacije bliže izvoru. Kada se koriste kao komplementarni koncepti, oblak može biti stil računanja koji se upotrebljava za stvaranje usluga orijentiranog modela i centralizirane upravljačke i koordinacijske strukture s rubom koji se koristi kao stil isporuke koji omogućuje odvajanje ili distribuciju procesa izvršavanja aspekata usluge oblak.

6. Konverzacijske platforme (Conversational platforms)
kao što su chatbots-ovi
mijenjaju način na koji ljudi komuniciraju s digitalnim svijetom; korisnik postavlja
pitanja, a platforma temeljem prikupljenih iskustava daje odgovore.

7. Poticajna iskustva (Immersive experience)
virtualna, povećana i mješovita stvarnost polako mijenjaju način na koji ljudi opažaju svijet. Primjenom takvog iskustva, tvrtke su u mogućnosti stvoriti scenarij u realnom svijetu te ga primijeniti na dizajn, obuku i vizualizaciju.

8. Blockchain
 se odnosi na evoluciju digitalnih transformacijskih platformi, a
upotrebljava se u nizu različitih aplikacija kao što su one za potrebe vlada, zdravstva, proizvodnje, distribucija medija, verifikacija identiteta, registar naslova i lanca opskrbe.

9. Upravljanja događajima (Event driven) je stavljanje fokusa na sam događaj, što znači da uvijek osjeća, uvijek je spreman i kontinuirano uči, stoga bi lideri digitalne transformacije “event thinking”; trebali učiniti tehničkom, organizacijskom i kulturalnom podlogom svoje strategije.

10. Kontinuirani model prilagodljivog procjenjivanja rizika i povjerenja (Continuous adaptive risk and trust – CARTA) zauzima sve važniju ulogu u digitalnom svijetu. Omogućuje poduzećima da temeljem procjene rizika i povjerenja pruže pravovremene odluke.

Izvorni članak

http://sdtimes.com/gartners-top-10-technology-trends-2018/

26 Jan

Država bi milijardu kuna manje za obrazovanje, a kadra nema

Orginalno članak je objavljen u Poslovnom Dnevniku 3.10.2016

U zadnje vrijeme često čujemo da u Hrvatskoj fali oko tisuću ICT stručnjaka te da nedostatak istih utječe na ekonomski rast ove industrijske grane. Znači imamo vrlo jasan problem koji treba riješiti, odnosno ako možemo stvoriti više ICT stručnjaka stvaramo blagostanje u društvu. Međutim stvaranje tih stručnjaka ima svoju cijenu koju netko na kraju dana mora platiti, te se vodi diskusija tko tu cijenu mora platiti.

Rast ICT-a
U generaciji 2013/2014 studiralo je 178.676 studenata, te od toga samo 0,3 posto na privatnim visokim učilištima. Od ukupnog broja studenata, tehničke znanosti studira 43.825 studenata. Računarstvo studira 5.575 studenata, a informacijske i komunikacijske znanosti studira 7.600 studenata. Podatke o tome koliko ih godišnje završi školovanje na stranicama AZVO.hr nema, ali pretpostavimo da školovanje traje u prosjeku četiri godine, a imamo ukupno 13.175 studenata (7,3 posto ukupnog broja studenata), onda možemo zaključiti da je broj studenata koji svake godine završe studije koje ih spremaju za ICT industriju malo više od 3000.

Screen Shot 2017-01-26 at 13.34.56

Ukupni proračun za visoko obrazovanje je 3,5 milijardi kuna za 2015., 2,6 milijardi za 2016. te 2,5 milijardi za 2017. Udio od 7,3 posto po broju studenata čini 259 milijuna kuna izdvajanja za ICT relevantnu edukaciju u 2015., 193 mil. kuna u 2016. te 187 mil. kuna u 2017.  I to pod pretpostavkom da se distribucija studenata neće mijenjati.  Hrvatska ICT industrija danas zapošljava 32.000 radnika te ostvaruje prihode od 31 milijarde kuna uz rast od 12 posto. Sto vodećih ICT tvrtki u Hrvatskoj ima dobit prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije malo više od 685 milijuna kuna. Procjenimo li koliko uplaćuju poreza na dobit (cca 30%) dobivamo iznos od 205 milijuna kuna. Nastavi li se rast prihoda istim tempom, ICT industrija narast će na prihod od 38,8 mlrd. kuna te će zaposliti ukupno više od 40 tisuća radnika. Unatoč tome, proračun za visoko obrazovanje, prema najavi ministarstva, u 2017. planira se smanjiti za skoro trećinu u odnosu na 2015.

Niz pitanja
Prvo što možemo zamijetiti su dva suprotna trenda: rast  ICT-a s jedne i smanjenje proračuna za obrazovanje s druge strane. To rezultira sve većom razlikom između ponude i potražnje kadra te kapaciteta obrazovnog sistema da kreira taj kadar. Brojke također ukazuju na vrlo mali udio studenata koji se obrazuju na privatnim ustanovama.  Imamo i otvoreno pitanje vezano za odnos proračuna  visokog obrazovanja te broja studenata koji se obrazuju za ICT sektor.  Ova kratka analiza nameće neke smjernice za otvorenu diskusiju na ovu temu. Prva je raspodjela proračunskih sredstava po poljima studiranja te koji su plusevi i minusi na nacionalnom nivou da se ulaže više u visoko obrazovanje programera nego primjerice učitelja.

Sljedeća smjernica tiće se poreznih olakšica za ICT kao industrijsku granu te kako mjeriti učinak takvih politika. Isto tako treba razmotriti i odnos države i industrije, odnosno udjele u participaciji u rješavanju ovog problema. S obzirom na to da je udio privatnih učilišta vrlo mali potrebno je razmotriti i njihovu ulogu. Postoji i prostor za diskusiju treba li uopće sav kadar koji je potreban ICT sektoru imati visoko obrazovanje ili su dovoljni industrijski certifikati uz plaćeno stručno osposobljavanje kod poslodavca.

26 Jan

Alati za digitalnu prodaju…

Screen Shot 2017-01-26 at 12.52.13

 

U zadnje vrijeme se dosta bavim proučavanjem digitalne prodaje, koja uključuje (po meni) i digitalni marketing. Pomalo sam umoran od specijalista u micro područjima koji znaju upravljati contentom na Facebook-u ali ne razumiju SEO, ili one koji znaju Google AdWords a ne znaju dići Twitter oglas, ili onih koji mogu poslati e-mail s dobrim sadržajem ali radije ne bi odgovarali potencijalnom kupcu kada pokaže interes. Naravno da je lijepo imati dobar tim, gdje svatko radi svoj posao (premda čak i nogometne taktike se mijenjanju pa tako i imamo Total Football). Osim što se mijenjaju taktike bitno je znati da većina tvrtki u EU su male tvrtke do 10 zaposlenih.

Screen Shot 2017-01-26 at 12.53.02

Tako da je teško u ovakvom kruženju propagirati uske specijalizacije, naročito ako znamo da je prodaja ono što hrani tvrtku, a samim time i okruženje u kojem tvrtka posluje, te tako utječe na društveno blagostanje (naravno ako je etična).

Stoga sam slobodan podijeliti listu alata koji se mogu koristiti u digitalnoj prodaji koje sam našao zanimljivim. Osim dijeljenja liste alata, cilj ovog posta je čuti i druga mišljenja i iskustva te potaknuti diskusiju oko digitalne prodaje (koja uključuje i digitalni marketing). Bitno je reći da nisam ove alate koristio nego su rezultat proučavanja literature. Isto tako vodio sam i računa pri selekciji da alati budu relativno pristupačnih cijena. Read More

26 Jan

5 Pitanja za analizu svrhe poslovanja?

Nedavno sam slučajno naišao na jedan TED video o svrsi života. S obzirom na to da je dužina odgovarala vremenu koje trebam provesti pred televizorom dok ne krenem vani odlučio sam ga pogledati. Svrha (eng Purpose) mi je jako zanimljiva kako iz aspekta poslovanja i poduzetništva tako i iz perspektive teorije sustava. Jako volim ovaj citat iz 1937 godine “The mechanism of an organization is found at the level below, its purpose at the level above.” Možemo ga tumačiti da svrha definira mehaniku podsustava. Odnosno ako nam je svrha prodati što više, onda će prodajni odjel bit organiziran tako da imamo hard outbound sales tim, a ako nam je svrha zadovoljni kupac (koji onda prodaje dalje za nas) onda će naš odjel prodaje biti organiziran tako da imamo dobru podršku korisnicima. Odličan primjer različitih pristupa prodaji iz HBR-a.

Screen Shot 2017-01-26 at 12.45.59

https://hbr.org/2012/07/the-end-of-solution-sales

Definitivno svaki od ova dva pristupa će rezultirati različitom mehanikom, odnosno organizacijom prodaje. Isto tako će biti i sa ostalim dijelovima tvrtke.

Međutim postavlja se pitanje kako pronaći svrhu onoga što radimo, odnosno koji okvir koristiti za analizu svrhe. E baš to je ono što sam slučajno pronašao u ovom videu, te smatram da je vrlo aplikativno za potrebe analize svrhe bilo kojeg poslovanja. Smatram da se isto može koristiti i za analizu na nivou pojedinca ali i na nivou više sustava koji surađuju u svrhu ostvarivanja zajedničkih ciljeva (partneri).

Pitanja autor postavlja su sljedeća (prilagodio sam ih za aplikaciju na poslovnu organizaciju)

1.        Tko smo?

2.        Što radimo?

3.        Za koga to radimo?

4.        Što korisnici za koje to radimo žele i koje su im potrebe?

5.        Kako se korisnici mijenjaju kao rezultat toga?

Prva dva pitanja izgledaju dosta jednostavno te odgovore možemo pronaći vrlo brzo. Međutim već treće pitanje nas vodi prema jasnijem uvidu i definiciji za koga radimo to što radimo? Naprimjer ako nudimo ICT rješenja, za koga to radimo? Za onoga tko plaća ili za onoga tko koristi naša rješenja, ili možda za investitore (kako bi mogli imati transparentnije uvide u poslovanje tvrtke u koju su investirali)? Koristeći se četvrtim pitanjem otvara se još jedna dodatna dimenzija analize, jer su različite potrebe uprave, informatičara ili odjela marketinga. Po meni šlag na kraju je zadnje pitanje, jer nam ono daje polugu za analizu kako se korisnik našeg proizvoda ili usluge mijenja nakon početka korištenja istih. Spoznaja promijeni koja nastupa kao rezultat naše ponude nam istovremeno daje smisao (jer se tu možemo pitati želim li to raditi) ali istovremeno nam omogućuje da analiziramo procese korisnika te pokušamo predvidjeti buduće korake korisnika naših usluga ili proizvoda u svrhu planiranja novih funkcionalnosti proizvoda ili obuhvata usluge.

Probitivajući sami sebe kroz ovih 5 pitanja možemo izbistriti sliku svrhe našeg postojanja te na tajn način stvoriti preduvjete za stvaranje vizije, misije, vrijednosti te pozicioniranja na tržištu.

Screen Shot 2017-01-26 at 12.47.28

28 Nov

Detaljan Model Predikcije Uspješnog Startup-a

Temeljeno na doktorskom radu kolege Boyana Yankova iz Sofie koji je doktorirao na temu predikcije uspješnosti startup-a koristeći se tehnikama strojnog učenja donosimo prijevod ključnih faktora uspjeha Startup tvrtke.

mind-map-image-of-detaljan-model-uspjesnog-pokretanja-startup-boyan-yankov

Download PDF verzije 

Reference

https://byankov.com/detailed-model-of-a-successful-startup/

http://www.unwe.bg/uploads/Alternatives/2_broi_3_2014.pdf

Publikacija: Yankov, B.: Methodology for Bulgarian Technological Start-ups Success Prediction, Models and a software application for success prediction of start-up companies, Doctoral Dissertation, Sofia (2015)

09 Oct

API Economy

Rad napisali:  Boris Ćorković, Maja Franješ, Saša Seleš

1. Uvod

Tokom povijesti se stvorio velik broj usluga i proizvoda. Puno takvih su i danas prisutni u svom izvornom obliku, a uz njih se stvara i niz novih, te je njihov trend porasta visok. Također današnji poslovni subjekti ovise o velikom broju tih proizvoda i usluga, a koriste ih od jednom godišnje do par milijuna puta dnevno.

Poduzetnici moraju ostati konkurentni, a to postižu optimizacijom postojećih i uvođenjem novih tehnologija koje će povećati produktivnost i kvalitetu. U određenim slučajevima je čak nužno napustiti postojeću i okrenuti se profitabilnim granama industrije. Za to je potrebna agilnost, a takvu karakteristiku je teže posjedovati ukoliko partneri i pružatelji usluga ne mogu ispuniti tražene potrebe.

Potrebe su često vezane uz poboljšanje i ubrzanje odabira, nabave, plaćanja i same konzumacije usluga i proizvoda. Nužno je istovremeno omogućiti da se što više usluga može lakše ponuditi na tržištu i da ostali takve usluge mogu jednostavno koristiti.

Ipak razmjena dobara nije uvijek tako jednostavna, jer uključuje eventualan transport ili robu visoke cijene. Usluge također nisu uvijek jednoznačno definirane i izvršenje nekih od njih nije moguće automatizirati ili opisati. Posebna iznimka je u informacijskim dobrima, koje je iznimno lako dijeliti i multiplicirati, pa API ekonomija u informacijskoj industriji ima najveći potencijal.

Iako je poslovni „model“ API ekonomije najjednostavnije uvesti u informacijskoj industriji, on ima i šire primjene, jer se API ekonomija uklapa i sa svima koji žele uvesti XaaS (Everything as a Service) model. Read More

21 Sep

Tri Disruptivne Promjene u Turizmu

Bilješke s prezentacije Martina Reents-a u sklopu http://startupfactory.tehnopark.hr/

Disruptivna promjena #1 – Millennials

Nova generacija putnika i turista rezultira potrebom za novim generacijama hotelskih lanaca. Njih karakteriziraju veći lobiji (koji se ujedno mogu koristiti kao i co-working space) te manje sobe sa skupljim namještajem i boljim dizajnom. Ovaj tip putnika ne želi čekati u redu (čekanje u redu je suprotno od usluge). Danas je moguće napraviti check-in s mobitelom. Razlog čekanja u redu je to da recepcionar mora unijeti podatke u hotelski informacijski sustav, međutim ti podatci već postoje negdje u digitalnom formatu. Read More

18 May

Par notica iz intervjua Sandra Mur-a iz Bellabeata o investicijama 

Screen Shot 2016-05-18 at 09.42.01

Različite skupine Interesa investitora

Skupina 1

…Oni ulažu kako bi dobili deseterostruki povrat novca. Svi ciljaju na deset puta veće dobitke od uloženog.

Skupina 2

Druga skupina investitora su oni – strastveni. Žele osjećati da su dio “nečega” novog i žele pomoći drugim ljudima. To su bogataši koji imaju puno novca.

Skupina 3 (koja uključuje Skupine 1 i 2)

Ipak, svi, većinom, ulažu iz straha kako ne bi propustili nešto bitno. Zato ulažu u start-up. Znate, ima puno slobodnog kapitala u svijetu, pogotovo u Americi. I Kini. Europa je i dalje dosta “zatvorena”. Najbitnija činjenica u start-upu je – tko daje novac. Kad čovjek svjesno daje novac – on zna koliki je rizik. Zna procijeniti kolika je evaluacija tvrtke i odlučuje koliko će dati.

Note: Odličan point jer je bitno kako si došao do novaca da ga investiras, tako da si ga “pokupio” od poreznih obveznika ili si prodao svoju kuću/i ili investiraš profit koji si zaradio teškom mukom.

Kad Europska unija samo “trpa” pare u ljude zbog propagande, kako bi promijenila mentalitet – ljudi će masovno propadati. Zato nema uspješnih start-upa u Europi. Mi još nismo na nivou kao što je Google, kao što je Facebook.

Note: VC industrija u EU se hvali rastom volumena, ali većina tog rasta dolazi od poreznih novaca. Istovremeno udio VC u exitima startupova sve više i više pada. (Sticking out like a sore thumb though was the fact that only 30.30% of Europe’s tech exits in 2015 were VC-backed, which is actually a decrease from 2014’s 36.3%. – tech.eu)

Poslovna etika i propaganda?

Zato mi ne uzimamo novac od Europske unije niti idemo na javne natječaje u Hrvatskoj. Naime, porezni obveznici morali bi plaćati za ovaj rizičan posao, a to nije fer. Idite u Vinogradsku bolnicu pa pogledajte stropove… Zašto bi tu netko trebao ulagati u mladog čovjeka, koji ima “drive”, koji će se snaći i bez tog novca? Zašto ulažu u start-upe umjesto da pomognu narodu koji ih stvarno treba? Nama taj novac ne treba.

Čitav Intervju u Jutarnjem