Students

14 Apr

Kolaboracija velikih tvrtki i startupova

U današnje vrijeme sve veći broj europskih i svjetskih tvrtki ima potrebu ulagati u startupe, točnije nalaziti različite načine na koji bi zaradile, a najčešće je to pronalazak svog poslovnog modela. Takva potreba nije nova niti neuobičajena izvan granica Hrvatske. Štoviše, u posljednjih se nekoliko godina u Europi i SAD-u povećao broj poduzetničkih akceleratora pokrenutih ili financiranih od strane velikih svjetski poznatih kompanija. Tehnološki projekti i startupi u svijetu postoje već duži niz godina, dok na našem području oni predstavljaju jedan težak zalogaj zbog nedostatnih resursa kojima (ne)raspolažemo.

Prirodno, tehnološki projekti imaju najveći potencijal za rast. Danas se stalno govori o startupima poput Voxija, Shoutema, ManageWP-a, Nordeusa i Spotieja. Tvrtke poput ovih nisu ograničene na samo jednu regiju – one nude jednostavna, instantna i inovativna rješenja za cijeli svijet. Njihova je ,,roba” u većinskim slučajevima običan softver s prilično jeftinom produkcijom i reprodukcijom, ali on služi i daje obostranu korist.

Općenito, moderni korporativni akceleracijski programi startupima u početnim fazama nude financiranje i/ili usluge, za što mogu, ali i ne moraju, uzeti proviziju. Među uslugama slične vrste, vrlo je često korištenje opremljenih modernih ureda te tehnoloških platformi (recimo poneki razvojni alati, serverska infrastruktura), a tvrtke nerijetko izdaju i besplatne avionske letove za svoje sponzore.

Međutim, nitko ne spominje kolika se problematika krila u početnim fazama ulaganja u startupe. Naime, u prošlosti je za uspješno uspostavljanje startupa bila potrebna velika količina novca i preuzimanje velikih rizika na sebe. Prvo visokotehnološko VC ulaganje u startupe (1957.) napravila je kompanija Digital Equipment Corporation (DEC). Kompanije su, po uzoru na nju, morale samostalno početi proizvoditi vlastite proizvode, pa se stoga ukazala potreba za izgradnjom sve većeg broja tvornica i ogromnih lanaca.

Jedan od primjera velike tvrtke koja danas ima itekako važan utjecaj na svijet, ali i sve uspješniji proces vlastitog ulaganja u startupe, svakako je Coca-Cola. Poznata je informacija da ta tvrtka surađuje i sklapa ugovore sa cijelim svijetom, pa tako i s jugoistočnom Europom, točnije Balkanom. Coca-Cola je potpisala ugovor s jednom tvrtkom koja je još prije gotovo tri godine uložila upravo u hrvatski startup. Naime, ovdje je riječ o dvojici prijatelja koji su najprije razvili aplikaciju za upravljanje terenskom prodajom. U tu je aplikaciju 2010. godine uložio Saša Cvetojević, investitor u zdravstvenom sektoru, ICT tvrtakama te u distribuciji robe široke potrošnje. Read More

14 Apr

Corporations and Startups collaboration

This short report contains essential information about startup projects and how some startups work in cohesion with established companies. Following examples have been taken from real time environment, in particular all of them are examples from European Union. First and foremost is good to define what truly Startup is, and for that purpose will be stated definition from the book The Lean Startup, written by E. Ries:

“A startup is a human institution designed to create a new product or service under conditions of extreme uncertainty.”

So, from the very definition that is stated, it can be seen that in first plan isn’t the size or the structure of the company, politics or either economy. What is in focus and primary goal in case of Startups is generating new business model, new processes which are creating new product.

Partnership between already established company and startup is especially interesting because in that scenario both actors meet their needs. For an instance, just because of their position startups are able to think outside of the box and come with some fresh ideas, so for they can thing bigger in terms on innovating, while paying little attention to the resources or customer’s approach. In that scenario, established companies covers all the existing resources needed and customer strategy which is needed to implement and deliver innovation. Figure below, shows the process of cooperation.

Deutsche Telekom & FON Network

First example refers to FON Network. To be more precise it’s partnership with the Deutsche Telekom in Germany. Initial idea of the company (Fon) is to provide a Wireless internet to user wherever the user wants. Person would become a user, customer as soon as it receives a router. Wireless internet is obtained through that specific router. The router itself is also connected to Wi-Fi which is part of Fon’s hotspots so it’s referring to dual access WLAN.

Read More

26 Oct

Kako potaknuti eko-sustav tehnološkog poduzetništva na TVZ-u?

S obzirom na to da živimo u umreženom društvu koje je smanjilo troškove prezentacija, interakcija te transakcija, uloga sagledavanja realnosti kroz prizmu (eko) sustava postaje sve značajnija. Sistemski pogled nam omogućuje da sagledamo povezanost različitih elemenata te postavimo hipoteze o tome kako oni utječu jedni na druge. S tom svrhom diskutirali smo o tome kako se može potaknuti bolje djelovanje ekosustava tehnološkog poduzetništva na TVZ-u.

ees-domains-and-pillars-only1

Zabilješke diskusije i prijedloga studenata u sklopu predmeta Strateško tehnološko Poduzetništvo

  • učenje kroz projekte koji imaju potencijal da i tržišno zažive
  • poticati kolaboracija između više smjerova TVZ-a (npr građevina i računarstvo)
  • sakupiti i distribuirati interese pojedinih studenata, te omogućiti uvid čitavom kolektivu u interese pojedinca. Tako studenti mogu sami između sebe pronalaziti potencijalne partnere na projektima ili kolege za razmjenu iskustava.
  • baza vještina u svrhu bržeg pronalaženja partnera na projektima, na nivou pojedinca, tima ili tvrtke (u kojoj student TVZ-a radi ili je u vlasničkom odnosu)
  • omogućiti peer2peer learning te kolaborativnu produkcija materijala za učenje te tutoriala. Omogućiti i direktne savjete i mentorstvo grupama studenata koji su aktivni u P2P learning-u
  • Q&A sesije, koje mogu biti realizirane i digitalno i/ili offline, uključujući sesije s ekspertima. Kako bi se ostvarili bolji rezultati potrebno je unaprijed dogovoriti pitanja, teme i proces realizacije.
  • donošenje projekata od strane studenata u eko-sustav (npr: challenges, hackathon’s…)
  • mapiranje novih tehnologija i vezanih znanja, te poticanje i evaluacija procesa distribucije znanja kroz eko sustav te kolaborativno razmatranje poslovnih mogućnosti temeljenih na tim tehnologijama i znanjima
  • poticanje inovativnosti, te omogućiti pristup resursima koji bi doveli do realizacije inovativnih projekata
  • kolaboracija s ostalim eko sustavima (univerzitetima i tvrtkama)
  • TVZ meetup tehnološkog poduzetništva
  • detekcija slabih točaka pojedinca te matching tih pojedinaca kako bi se ojačale slabosti koje se identificirane
  • tehnološka platforma – npr Slack kanal
  • kill the idea sesije – prezentacija poslovne ideje za poslovni pothvat pred kolegama koji onda daju svoje komentare
  • društveno odgovorno učenje- tako da se radi na projektima koji nemaju komercijalnu vrijednost, a omogućuju da studenti uče te šire svoja poznanstva. Kroz ovaj tip učenja mogu se uključiti i tvrtke (kako one koje su na neki način vezane sa studentima tako i one koje nisu)
  • spajati ideje i ljude
  • dostup tržištu, realizacija prodaje usluge i plasman istih prema tržištu, od prototipa do proizvoda. Omogućiti feedback na projekte od tržišta. Omogućiti dostup kapitalu i kupcima. Umjesto da se ide na razna pitch-anja i natjecanja organizirati TVZ događaj na kojem bi studenti prezentirali ideje zainteresiranim stranama (kupci, investitori, agencije, partneri….)
  • organizacija radionica koje studentima mogu koristiti u poslovanju te tržišnoj realizaciji ideja (kao što su Lean Startup Drlll, Business Model Canvas…)
09 Oct

API Economy

Rad napisali:  Boris Ćorković, Maja Franješ, Saša Seleš

1. Uvod

Tokom povijesti se stvorio velik broj usluga i proizvoda. Puno takvih su i danas prisutni u svom izvornom obliku, a uz njih se stvara i niz novih, te je njihov trend porasta visok. Također današnji poslovni subjekti ovise o velikom broju tih proizvoda i usluga, a koriste ih od jednom godišnje do par milijuna puta dnevno.

Poduzetnici moraju ostati konkurentni, a to postižu optimizacijom postojećih i uvođenjem novih tehnologija koje će povećati produktivnost i kvalitetu. U određenim slučajevima je čak nužno napustiti postojeću i okrenuti se profitabilnim granama industrije. Za to je potrebna agilnost, a takvu karakteristiku je teže posjedovati ukoliko partneri i pružatelji usluga ne mogu ispuniti tražene potrebe.

Potrebe su često vezane uz poboljšanje i ubrzanje odabira, nabave, plaćanja i same konzumacije usluga i proizvoda. Nužno je istovremeno omogućiti da se što više usluga može lakše ponuditi na tržištu i da ostali takve usluge mogu jednostavno koristiti.

Ipak razmjena dobara nije uvijek tako jednostavna, jer uključuje eventualan transport ili robu visoke cijene. Usluge također nisu uvijek jednoznačno definirane i izvršenje nekih od njih nije moguće automatizirati ili opisati. Posebna iznimka je u informacijskim dobrima, koje je iznimno lako dijeliti i multiplicirati, pa API ekonomija u informacijskoj industriji ima najveći potencijal.

Iako je poslovni „model“ API ekonomije najjednostavnije uvesti u informacijskoj industriji, on ima i šire primjene, jer se API ekonomija uklapa i sa svima koji žele uvesti XaaS (Everything as a Service) model. Read More

01 Jun

Ziherica.hr – Inovacije

Tekst napisao: Marko Crljenica

U uvjetima žestoke konkurencije i zasićenog tržišta tvrtke koje ne inoviraju, stagniraju, a stagnacija je uvod u odumiranje. Inovacija je primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni.

OBJ ziherica Read More

31 May

Infinum – priča o uspjehu

Tekst napisao: Ivan Krešimir Imbrija

Njihov iskren pristup zaposlenicima, kao i strast prema onome što rade, uspjeli su ih podići na svojevrstan prestižni položaj, osobito za mlade programere i studente, radi čega će nedvojbeno još neko vrijeme ostati vrlo poželjna destinacija za posao.

OBJ. infinum-logo-zid Read More