Tvrtke

09 Oct

10 strateških tehnoloških trendova u 2018 – Gartner

1. Umjetna Inteligencija kao osnova (AI foundation)  Kako bi omogućili napredak strojnog učenja, a samim time i napredak UI, važne su sve učestalije ugradnje u području UI. Priprema podataka, ulaganje u vještine, procese i alate doprinose poboljšanju sustava UI. Fokus ulaganja stavlja se na integraciju, algoritme i
metodologiju osposobljavanja te modeliranje.

2. Inteligentne aplikacije i analitika (Intelligent apps and analytics)
mijenjaju način na koji ljudi komuniciraju sa sustavima i transformiraju način na koji rade.

3. Inteligentne stvari (Intelligent things) u
ključuju korištenje autonomnih vozila, robota i dronova, kao i proširenje postojećih rješenja Interneta stvari pružajući naprednije povezivanje ljudi sa njihovim okruženjem.

4. Digitalni blizanac (Digital twin) 
odnosi se na digitalni prikaz entiteta ili sustava u
stvarnom svijetu, koji će s vremenom postati dinamički povezani sa stvarnim
svijetom. U takvom novostvorenom digitalnom svijetu koji omogućuje naprednu
simulaciju, rad i analizu, koristi će imati sve uključene strane.

5. Cloud to the edge 
oblik računalne topologije koji obrađuje, prikuplja i isporučuje informacije bliže izvoru. Kada se koriste kao komplementarni koncepti, oblak može biti stil računanja koji se upotrebljava za stvaranje usluga orijentiranog modela i centralizirane upravljačke i koordinacijske strukture s rubom koji se koristi kao stil isporuke koji omogućuje odvajanje ili distribuciju procesa izvršavanja aspekata usluge oblak.

6. Konverzacijske platforme (Conversational platforms)
kao što su chatbots-ovi
mijenjaju način na koji ljudi komuniciraju s digitalnim svijetom; korisnik postavlja
pitanja, a platforma temeljem prikupljenih iskustava daje odgovore.

7. Poticajna iskustva (Immersive experience)
virtualna, povećana i mješovita stvarnost polako mijenjaju način na koji ljudi opažaju svijet. Primjenom takvog iskustva, tvrtke su u mogućnosti stvoriti scenarij u realnom svijetu te ga primijeniti na dizajn, obuku i vizualizaciju.

8. Blockchain
 se odnosi na evoluciju digitalnih transformacijskih platformi, a
upotrebljava se u nizu različitih aplikacija kao što su one za potrebe vlada, zdravstva, proizvodnje, distribucija medija, verifikacija identiteta, registar naslova i lanca opskrbe.

9. Upravljanja događajima (Event driven) je stavljanje fokusa na sam događaj, što znači da uvijek osjeća, uvijek je spreman i kontinuirano uči, stoga bi lideri digitalne transformacije “event thinking”; trebali učiniti tehničkom, organizacijskom i kulturalnom podlogom svoje strategije.

10. Kontinuirani model prilagodljivog procjenjivanja rizika i povjerenja (Continuous adaptive risk and trust – CARTA) zauzima sve važniju ulogu u digitalnom svijetu. Omogućuje poduzećima da temeljem procjene rizika i povjerenja pruže pravovremene odluke.

Izvorni članak

http://sdtimes.com/gartners-top-10-technology-trends-2018/

14 Apr

Kolaboracija velikih tvrtki i startupova

U današnje vrijeme sve veći broj europskih i svjetskih tvrtki ima potrebu ulagati u startupe, točnije nalaziti različite načine na koji bi zaradile, a najčešće je to pronalazak svog poslovnog modela. Takva potreba nije nova niti neuobičajena izvan granica Hrvatske. Štoviše, u posljednjih se nekoliko godina u Europi i SAD-u povećao broj poduzetničkih akceleratora pokrenutih ili financiranih od strane velikih svjetski poznatih kompanija. Tehnološki projekti i startupi u svijetu postoje već duži niz godina, dok na našem području oni predstavljaju jedan težak zalogaj zbog nedostatnih resursa kojima (ne)raspolažemo.

Prirodno, tehnološki projekti imaju najveći potencijal za rast. Danas se stalno govori o startupima poput Voxija, Shoutema, ManageWP-a, Nordeusa i Spotieja. Tvrtke poput ovih nisu ograničene na samo jednu regiju – one nude jednostavna, instantna i inovativna rješenja za cijeli svijet. Njihova je ,,roba” u većinskim slučajevima običan softver s prilično jeftinom produkcijom i reprodukcijom, ali on služi i daje obostranu korist.

Općenito, moderni korporativni akceleracijski programi startupima u početnim fazama nude financiranje i/ili usluge, za što mogu, ali i ne moraju, uzeti proviziju. Među uslugama slične vrste, vrlo je često korištenje opremljenih modernih ureda te tehnoloških platformi (recimo poneki razvojni alati, serverska infrastruktura), a tvrtke nerijetko izdaju i besplatne avionske letove za svoje sponzore.

Međutim, nitko ne spominje kolika se problematika krila u početnim fazama ulaganja u startupe. Naime, u prošlosti je za uspješno uspostavljanje startupa bila potrebna velika količina novca i preuzimanje velikih rizika na sebe. Prvo visokotehnološko VC ulaganje u startupe (1957.) napravila je kompanija Digital Equipment Corporation (DEC). Kompanije su, po uzoru na nju, morale samostalno početi proizvoditi vlastite proizvode, pa se stoga ukazala potreba za izgradnjom sve većeg broja tvornica i ogromnih lanaca.

Jedan od primjera velike tvrtke koja danas ima itekako važan utjecaj na svijet, ali i sve uspješniji proces vlastitog ulaganja u startupe, svakako je Coca-Cola. Poznata je informacija da ta tvrtka surađuje i sklapa ugovore sa cijelim svijetom, pa tako i s jugoistočnom Europom, točnije Balkanom. Coca-Cola je potpisala ugovor s jednom tvrtkom koja je još prije gotovo tri godine uložila upravo u hrvatski startup. Naime, ovdje je riječ o dvojici prijatelja koji su najprije razvili aplikaciju za upravljanje terenskom prodajom. U tu je aplikaciju 2010. godine uložio Saša Cvetojević, investitor u zdravstvenom sektoru, ICT tvrtakama te u distribuciji robe široke potrošnje. Read More

14 Apr

Corporations and Startups collaboration

This short report contains essential information about startup projects and how some startups work in cohesion with established companies. Following examples have been taken from real time environment, in particular all of them are examples from European Union. First and foremost is good to define what truly Startup is, and for that purpose will be stated definition from the book The Lean Startup, written by E. Ries:

“A startup is a human institution designed to create a new product or service under conditions of extreme uncertainty.”

So, from the very definition that is stated, it can be seen that in first plan isn’t the size or the structure of the company, politics or either economy. What is in focus and primary goal in case of Startups is generating new business model, new processes which are creating new product.

Partnership between already established company and startup is especially interesting because in that scenario both actors meet their needs. For an instance, just because of their position startups are able to think outside of the box and come with some fresh ideas, so for they can thing bigger in terms on innovating, while paying little attention to the resources or customer’s approach. In that scenario, established companies covers all the existing resources needed and customer strategy which is needed to implement and deliver innovation. Figure below, shows the process of cooperation.

Deutsche Telekom & FON Network

First example refers to FON Network. To be more precise it’s partnership with the Deutsche Telekom in Germany. Initial idea of the company (Fon) is to provide a Wireless internet to user wherever the user wants. Person would become a user, customer as soon as it receives a router. Wireless internet is obtained through that specific router. The router itself is also connected to Wi-Fi which is part of Fon’s hotspots so it’s referring to dual access WLAN.

Read More

26 Jan

Država bi milijardu kuna manje za obrazovanje, a kadra nema

Orginalno članak je objavljen u Poslovnom Dnevniku 3.10.2016

U zadnje vrijeme često čujemo da u Hrvatskoj fali oko tisuću ICT stručnjaka te da nedostatak istih utječe na ekonomski rast ove industrijske grane. Znači imamo vrlo jasan problem koji treba riješiti, odnosno ako možemo stvoriti više ICT stručnjaka stvaramo blagostanje u društvu. Međutim stvaranje tih stručnjaka ima svoju cijenu koju netko na kraju dana mora platiti, te se vodi diskusija tko tu cijenu mora platiti.

Rast ICT-a
U generaciji 2013/2014 studiralo je 178.676 studenata, te od toga samo 0,3 posto na privatnim visokim učilištima. Od ukupnog broja studenata, tehničke znanosti studira 43.825 studenata. Računarstvo studira 5.575 studenata, a informacijske i komunikacijske znanosti studira 7.600 studenata. Podatke o tome koliko ih godišnje završi školovanje na stranicama AZVO.hr nema, ali pretpostavimo da školovanje traje u prosjeku četiri godine, a imamo ukupno 13.175 studenata (7,3 posto ukupnog broja studenata), onda možemo zaključiti da je broj studenata koji svake godine završe studije koje ih spremaju za ICT industriju malo više od 3000.

Screen Shot 2017-01-26 at 13.34.56

Ukupni proračun za visoko obrazovanje je 3,5 milijardi kuna za 2015., 2,6 milijardi za 2016. te 2,5 milijardi za 2017. Udio od 7,3 posto po broju studenata čini 259 milijuna kuna izdvajanja za ICT relevantnu edukaciju u 2015., 193 mil. kuna u 2016. te 187 mil. kuna u 2017.  I to pod pretpostavkom da se distribucija studenata neće mijenjati.  Hrvatska ICT industrija danas zapošljava 32.000 radnika te ostvaruje prihode od 31 milijarde kuna uz rast od 12 posto. Sto vodećih ICT tvrtki u Hrvatskoj ima dobit prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije malo više od 685 milijuna kuna. Procjenimo li koliko uplaćuju poreza na dobit (cca 30%) dobivamo iznos od 205 milijuna kuna. Nastavi li se rast prihoda istim tempom, ICT industrija narast će na prihod od 38,8 mlrd. kuna te će zaposliti ukupno više od 40 tisuća radnika. Unatoč tome, proračun za visoko obrazovanje, prema najavi ministarstva, u 2017. planira se smanjiti za skoro trećinu u odnosu na 2015.

Niz pitanja
Prvo što možemo zamijetiti su dva suprotna trenda: rast  ICT-a s jedne i smanjenje proračuna za obrazovanje s druge strane. To rezultira sve većom razlikom između ponude i potražnje kadra te kapaciteta obrazovnog sistema da kreira taj kadar. Brojke također ukazuju na vrlo mali udio studenata koji se obrazuju na privatnim ustanovama.  Imamo i otvoreno pitanje vezano za odnos proračuna  visokog obrazovanja te broja studenata koji se obrazuju za ICT sektor.  Ova kratka analiza nameće neke smjernice za otvorenu diskusiju na ovu temu. Prva je raspodjela proračunskih sredstava po poljima studiranja te koji su plusevi i minusi na nacionalnom nivou da se ulaže više u visoko obrazovanje programera nego primjerice učitelja.

Sljedeća smjernica tiće se poreznih olakšica za ICT kao industrijsku granu te kako mjeriti učinak takvih politika. Isto tako treba razmotriti i odnos države i industrije, odnosno udjele u participaciji u rješavanju ovog problema. S obzirom na to da je udio privatnih učilišta vrlo mali potrebno je razmotriti i njihovu ulogu. Postoji i prostor za diskusiju treba li uopće sav kadar koji je potreban ICT sektoru imati visoko obrazovanje ili su dovoljni industrijski certifikati uz plaćeno stručno osposobljavanje kod poslodavca.

01 Jun

Ziherica.hr – Inovacije

Tekst napisao: Marko Crljenica

U uvjetima žestoke konkurencije i zasićenog tržišta tvrtke koje ne inoviraju, stagniraju, a stagnacija je uvod u odumiranje. Inovacija je primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni.

OBJ ziherica Read More

31 May

Infinum – priča o uspjehu

Tekst napisao: Ivan Krešimir Imbrija

Njihov iskren pristup zaposlenicima, kao i strast prema onome što rade, uspjeli su ih podići na svojevrstan prestižni položaj, osobito za mlade programere i studente, radi čega će nedvojbeno još neko vrijeme ostati vrlo poželjna destinacija za posao.

OBJ. infinum-logo-zid Read More