Sergej Lugovic Tekstovi

11 Apr

7 komponenti inovativnog eko sustava

Michalela Magas, koja je vrlo aktivna na području tehnološkinh inovacija, hakiranja, IoT-a te inovacijskih politika EU između ostalog na svom Linkedin postu je opisala 7 komponenata koji su omogucili da se inovacija dogodi.

Oni su:

1) Place creativity at the heart of innovation. (Kreativnost kao srce inovacije)
2) Enable an extremely fast knowledge transfer. (Omogući maksimalnu brzinu prijenosa znanja)
3) Set up open innovation IP parameters.  (Postavi IP parametre da podržavaju otvorenu inovaciju)
4) Bring the best brains into the room. (Dovedite najbolje mozgove u tim)
5) Get your hands dirty. (Uprljajte ruke, odnosno bez eksperimenata neće biti inovacije)
6) Give ample support to valuable ideas.  (Ne štedite na podršci velikih ideja)
7) Plug ideas into a network. (Uključite ideje u postojeći network)

Koristeći ove komponente možemo i napraviti analizu bilo kojeg inovativnog eko sustava postavljajući pitanja kao što su;
1. Koja je uloga kreativnosti u inženjerstvu? (npr koliko je proces determiniran)
2. Koliko brzo možete doći do novih znanja unutar ekosustava? (npr koliko brzo Agent A može doći do znanja Agenta B)
3. Kako je regulirano intelektualno vlasništvo? (npr pravni okvir u kojem inovacijski eko sustav posluje poput creative commons)
4. Koliko su članovi eko sustava različitih struka i profesija te koji su njihovi dosadašnji projekti? (npr repozitorij projekata realiziranih članovima tima)
5. Koji je odnos vremena između provedenog u razgovaranju te samog rada na artefefaktu? (npr postaviti pravilo 1/3 na ploči, 1/3 na diskusiji, 1/3 u labu)
6. Koji je financijski kapaciteti namijenjen za inovacijski eko sustav te koji je proces evaluacije njegove alokacije prema projektima? (npr postoje li transparentne financije inovativnog eko sustava)
7. Koja je raspoloživost za uključivanje u druge inovativne eko sustave? (npr tko su partneri inovacijskog eko sustava koji je predmet analize)

Koristeći ovih 7 komponenti inovacijskog eko sustava Michaela Magas i njen tim uspjela je realizirati super interesantan projekt Music Tech Fest o kojem možete više pogledati na video ispod

Link načitav text na engleskom možete pročitati ovdje

Text napisao: Sergej Lugovic

14 Feb

Kako bi izgledao Spotify u vašoj industriji?

Screen Shot 2016-02-14 at 10.19.31

Slučajno sam naišao na jedan tekst koji smo napisali kolega Niska Alfirević i ja prije skoro 12 godina te ga objavili u SAPMagu (http://www.sapmag.com.hr/) . Baš me zanimalo staviti to u današnji kontekst, te vidjeti vrijede li te stvari još i danas. Sjećam se da mi je u to vrijeme jedan vrlo uspješan poduzetnik rekao da pustim te “new age business fore” . Mislim da to nisu nikakve “new age fore” a jednostavno promjena u paradigmi, koja se desila u samoj srži ekonomije. A to je da prije dolaska digitalne, odnosno kako su ju onda zvali nove ekonomije, na tržištu se uglavnom razmjenjivalo ono što je opipljivo, a danas se razmjenjuje ono što je neopipljivo.

Razlika je tome da kada osoba A proda osobi B jabuku, osoba A nema više jabuku, a ima novce koje je dobio od osobe B. A ako osoba A proda digitalnu sliku jabuke osobi B, osoba A i dalje ima digitalnu sliku jabuke i novce, a osoba B nema više novce ali ima sliku – međutim može ju bez velikog troška podijeliti osobi C,D,E,F,n… Kako se onda zaštiti od toga da osoba B ne podjeli digitalnu sliku jabuke svima ostalima besplatno? Odgovor je vrlo jednostavan -nikako? A kako onda zaraditi? Jednostavno …kao sto Spotify zarađuje, na uslugama i servisima koji adresiraju iskustvo konzumacije glazbe.

Kada bi danas postavio isto pitanje kao i prije 12 godina – “Zašto se ne ugledamo na glazbenu industriju?”, odgovor bi trebalo tražiti u tome kako bi se mogao primijeniti model Spotify-a na vašu industriju, te tko bi za vašu industriju bio EchoNest za kojeg je Spotify platio 100M USD (http://www.digitalmusicnews.com/2014/03/07/spotify100m/ )

Mali misaoni eksperiment – Zamislite situaciju u kojoj vaš kupac može kupiti jedan vaš proizvod te ga besplatno podjeliti čitavom svijetu bez troška. Pitanje je kako bi se ponašali u toj situaciji? (hint- tužbe i sudske zabrane glazbenoj industriji nisu pomogle) Read More

11 Dec

Migracija gusaka

guske
Guske koje lete na jug, lete u V formaciji. Svaki zamah krila jedne ptice podiže i pticu koja leti do nje. Leteći u V formaciji cijelo jato može letjeti najmanje 71 posto dalje nego što bi svaka od njih pojedinačno mogla letjeti. Ljudi koji dijele zajednički cilj mogu brže i lakše stići tamo gdje žele, ako surađuju.
Kad god guska ispadne iz formacije, pokušavajući samostalno letjeti osjeća otpor i brzo se vraća u formaciju kako bi iskoristila prednost letenja u jatu. Timovi će raditi s drugima koji idu u istom smjeru. Kada se vođa jata umori, odlazi na kraj formacije i netko drugi preuzima vod- stvo. Isplati se naizmjence raditi teške poslove za tim. Možda su čak guske s kraja formacije navijačka ekipa koja one ispred bodri kako bi jato zadržalo brzinu. (tekst preuzeti iz knjige Tehnološko Poduzetništvo)

7 stvari koje možemo naučiti od gusaka (*)

1 – Jato vas možda neće pratiti
2 – Ako se ne krećete u pravom smjeru
3 – Ujedinimo snage jedni s drugima
4 – Glasovi pomažu
5 – Pomažimo jedni drugima u teškim vremenima
6 – Izbjegavajte nezavisnost
7 – Dijelite vodstvo

*Preuzeto sa http://www.izreke-citati.com/7-lekcija-koje-mozemo-nauciti-od-gusaka/

28 Nov

O ICT kadru, odnosno budi sretan onime što imaš i zapleši s kolegom

Nekidan sam bio u HUP-u na raspravi o stanju ICT industrije a glavni aktori su bili političari koji su davali svoje viđenje stvari. S obzirom na njihovu odrezanost od realnosti nemam namjeru komentirati njihove izjave. Bilo je rečeno da ICT industriji u HR nedostaje 1150 stručnjaka godišnje. I to je prezentirano kao jako loše. Međutim nedavno sam pročitao (mislim da je McKinsey) da u US nedostaje 150,000 data scientist, pa sam malo vježbao matematiku. U SAD živi 320 M ljudi, a u HR 4. Znači 80 puta vise ljudi. Ako njima fali 150,000 ljudi samo u data science domeni, kada podijelimo s 80 dođemo do toga do 1875. Znači ako gledamo iz ove perspektive,  Americi fali daleko više kadra nego u Hrvatskoj. Znači mogu biti ponosan što sam u Hrvat, te da osim u vaterpolu (a i nekim drugim sportovima moja mala država) pobjeđujemo Ameriku i u output-u ICT kadra koji izlazi iz akademskog eko sustava. Međutim još kada na taj output dodamo odljev najboljih računaraca u Ameriku, ne samo da sam ponosan nego bih i zaplesao od sreće. Međutim pogledao sam malo bolje analizu gdje smo dobri a gdje smo loši.

O ICT kadru slika 1 Read More

07 Nov

Kako informacijom potaknuti djelovanje ?

“imamo razrađene vlastite vizije oko izlaska na tržište, neke smo pokušali implementirati, ali vise njih nismo – iz različitih razloga”

vision 2 action Kako informacijom potaknuti djelovanje

Nedavno sam u komunikaciji s kolegom dobio ovu rečenicu u e-mail-u. Ovakve situacije su vrlo učestale. Inženjeri imaju ideje i proizvode, svoje vizije oko toga što tržištu treba, te koje bi funkcionalnosti proizvod trebao imati. Međutim tržište je to koje će ih ocijeniti, odnosno prihvatiti proizvod ili ne, a samim time generirati prihode te tako omogućiti daljnji razvoj proizvoda.

Pokušajmo analizirati ovu rečenicu detaljno. Kao prvo ona nam govori da u glavi postoji neki konstrukt (imamo razrađene vlastite vizije oko izlaska na tržište), međutim da bi taj konstrukt postao stvaran i opipljiv potrebno ga je “povezati” s tržištem. Kako to činimo? Često se dogodi da idemo raditi fizički proizvod ili uslugu te ju onda plasirati na tržište te vidjeti što će se dogoditi. Tako trošimo jako puno resursa a neizvjesnost je velika. Međutim ne moramo trošiti toliko resursa da povežemo konstrukt u glavi s realnošću ako počnemo komunicirati s tržištem porukama a ne gotovim proizvodima ili uslugama. Read More

24 Oct

Uvod u Proces Prodaje – Sekvenca 3

Sekvenca 2 se bavi komunikacijom (sakupljanjem podataka, analizom, evaluacijom kanala kojima sve možemo poruku poslati, razvojem poruke, testiranjem poruka, tehničkom realizacijom, zaprimanjem povratnih poruka te sintezom i evaluacijom). Fraktalni korak, odnosno onaj koji nas vodi u sljedeću sekvencu je bio plan akcije. U planu akcije planiramo kako ćemo odgovoriti na upite potencijalnih korisnika, odnosno kako ih uvodimo u proces prodaje.

sekvenca 3 slika

Read More

05 Oct

Propozicija Vrijednosti – Sekvenca 1

Prije bilo koje aktivnosti potrebno je posvetiti vrijeme na planiranje aktivnosti. Sjećam se da je jedna arhitektica koja je radila u Japanu izjavila da u Japanu gradnju zgrade planiraju pet godina, a grade jednu, za razliku od Hrvatske gdje planiraju jednu, a grade pet. Stoga bi bilo dobro da posvetimo vrijeme te isplaniramo kako da postanemo crvena rajčica za kojom će kupac posegnuti i biti sretan.

Screen Shot 2015-10-05 at 09.46.33

Read More

18 Sep

Reinkarnacija Vrijednosti

Poslovanje tvrtki unutar ICT industrije karakteriziraju;

  • dugi ciklusi prodaje (koji mogu trajati i do par godina),
  • mali broj ugovora, međutim velike pojedinačne vrijednosti
  • velika raspršenost zaposlenika (zaposlenici ICT tvrtki dosta vremena provode kod klijenta)
  • usmjerenje internih resursa prema tehnologijama te usvajanjima znanja vezanim za iste
  • brisanje granica između prodaje i razvoja (jer obično prodaja ICT rješenje zahtjeva aktivnosti i prodaje i razvoja, te se često briše granica između istih

Sve gore navedeno otvara pitanje kako sustavno upravljati procesom plasmana ICT usluga na tržište. Na bazi sprovedenog empirijskog istraživanja konstruirali smo generički proces koji se može koristiti u tu svrhu.
“Reinkarnacija vrijednosti” je generički proces koji se sastoji od devet sekvenci. Svaka sekvenca se sastoji isto tako od 9 koraka. Na Slici 1 naveden je proces te njegove sekvence.

Redosljed sekvenci

 

Slika 1. Koraci procesa “Reinkarnacije Vrijednost”

Read More