Sergej Lugovic Tekstovi

26 Oct

Kako potaknuti eko-sustav tehnološkog poduzetništva na TVZ-u?

S obzirom na to da živimo u umreženom društvu koje je smanjilo troškove prezentacija, interakcija te transakcija, uloga sagledavanja realnosti kroz prizmu (eko) sustava postaje sve značajnija. Sistemski pogled nam omogućuje da sagledamo povezanost različitih elemenata te postavimo hipoteze o tome kako oni utječu jedni na druge. S tom svrhom diskutirali smo o tome kako se može potaknuti bolje djelovanje ekosustava tehnološkog poduzetništva na TVZ-u.

ees-domains-and-pillars-only1

Zabilješke diskusije i prijedloga studenata u sklopu predmeta Strateško tehnološko Poduzetništvo

  • učenje kroz projekte koji imaju potencijal da i tržišno zažive
  • poticati kolaboracija između više smjerova TVZ-a (npr građevina i računarstvo)
  • sakupiti i distribuirati interese pojedinih studenata, te omogućiti uvid čitavom kolektivu u interese pojedinca. Tako studenti mogu sami između sebe pronalaziti potencijalne partnere na projektima ili kolege za razmjenu iskustava.
  • baza vještina u svrhu bržeg pronalaženja partnera na projektima, na nivou pojedinca, tima ili tvrtke (u kojoj student TVZ-a radi ili je u vlasničkom odnosu)
  • omogućiti peer2peer learning te kolaborativnu produkcija materijala za učenje te tutoriala. Omogućiti i direktne savjete i mentorstvo grupama studenata koji su aktivni u P2P learning-u
  • Q&A sesije, koje mogu biti realizirane i digitalno i/ili offline, uključujući sesije s ekspertima. Kako bi se ostvarili bolji rezultati potrebno je unaprijed dogovoriti pitanja, teme i proces realizacije.
  • donošenje projekata od strane studenata u eko-sustav (npr: challenges, hackathon’s…)
  • mapiranje novih tehnologija i vezanih znanja, te poticanje i evaluacija procesa distribucije znanja kroz eko sustav te kolaborativno razmatranje poslovnih mogućnosti temeljenih na tim tehnologijama i znanjima
  • poticanje inovativnosti, te omogućiti pristup resursima koji bi doveli do realizacije inovativnih projekata
  • kolaboracija s ostalim eko sustavima (univerzitetima i tvrtkama)
  • TVZ meetup tehnološkog poduzetništva
  • detekcija slabih točaka pojedinca te matching tih pojedinaca kako bi se ojačale slabosti koje se identificirane
  • tehnološka platforma – npr Slack kanal
  • kill the idea sesije – prezentacija poslovne ideje za poslovni pothvat pred kolegama koji onda daju svoje komentare
  • društveno odgovorno učenje- tako da se radi na projektima koji nemaju komercijalnu vrijednost, a omogućuju da studenti uče te šire svoja poznanstva. Kroz ovaj tip učenja mogu se uključiti i tvrtke (kako one koje su na neki način vezane sa studentima tako i one koje nisu)
  • spajati ideje i ljude
  • dostup tržištu, realizacija prodaje usluge i plasman istih prema tržištu, od prototipa do proizvoda. Omogućiti feedback na projekte od tržišta. Omogućiti dostup kapitalu i kupcima. Umjesto da se ide na razna pitch-anja i natjecanja organizirati TVZ događaj na kojem bi studenti prezentirali ideje zainteresiranim stranama (kupci, investitori, agencije, partneri….)
  • organizacija radionica koje studentima mogu koristiti u poslovanju te tržišnoj realizaciji ideja (kao što su Lean Startup Drlll, Business Model Canvas…)
21 Sep

Tri Disruptivne Promjene u Turizmu

Bilješke s prezentacije Martina Reents-a u sklopu http://startupfactory.tehnopark.hr/

Disruptivna promjena #1 – Millennials

Nova generacija putnika i turista rezultira potrebom za novim generacijama hotelskih lanaca. Njih karakteriziraju veći lobiji (koji se ujedno mogu koristiti kao i co-working space) te manje sobe sa skupljim namještajem i boljim dizajnom. Ovaj tip putnika ne želi čekati u redu (čekanje u redu je suprotno od usluge). Danas je moguće napraviti check-in s mobitelom. Razlog čekanja u redu je to da recepcionar mora unijeti podatke u hotelski informacijski sustav, međutim ti podatci već postoje negdje u digitalnom formatu. Read More

02 Jul

Tri Lica Rizika: Tranakcijski, Interakcijski i Prezentacijski

Nedavno, diskutirajući s prijateljem o razlici rizika i neizvjesnosti došli smo do sljedeće podjele rizika – transakcijski rizik, interakcijski rizik te prezentacijski rizik. Glavna razlika između rizika i neizvjesnosti je da ta na neizvjesnost direktno ne možemo utjecati, dok na količinu rizika možemo. Odnosno sami odredimo koliko želimo biti eksponirani riziku.

Knjiga Tehnološko Poduzetništvo daje super pregled neizvjesnosti u poslovanju.

Izvori neizvjesnosti

Ovi izvor neizvjesnosti mogu utjecati na transakciju koju će poduzeće realizirati (ili neće) te na same troškove transakcije (by Roland Coase). Znači neizvjesnost utječe na transakcijski rizik, koji možemo definirati (i mjeriti) kroz prihode. Međutim u svakodnevnom poslovanju rizik možemo podijeliti na još dva tipa rizika. Jedan je interakcijski rizik, odnosno onaj koji si sami stvorimo u interakciji s korisnicima dogovarajući uvjete poslovanja koji su riskantni (svatko tko je ikada prodavao ICT rješenja zna vrlo dobro o čemu ovdje pričam). Zadovoljstvo je jednako dobiti minus očekivanjima, a jedino na što možemo utjecati su očekivanja. Znači postavljajući velika očekivanja u interakciji s korisnikom povećavamo interakcijski rizik. Odnosno ako u interakciji postavimo velika očekivanja, povećamo i rizik isporuke prema klijentu. Znači sami smo si povećali rizik u interakciji s klijentom jer smo mu obećali nešto za što postoji rizik da ne možemo isporučiti  (koji onda možemo zvati interakcijski rizik). Smanjujemo ga tako da smanjujemo očekivanja ili da imamo transparentniju interakciju. Najbolji primjer su Goolge AdWords, koji je uveo u oglašavanje transparenti model koji se naplaćuje po učinku. Znači bolje je obećati manje, ali tražiti bonus za više (i ponuditi penale za manje). Osim interakcijskog rizika, imamo i prezentacijski rizik. Prezentacijski rizik možemo definirati kao rizik koji nastaje kao posljedica šuma u komunikacijskom kanalu prema korisniku, odnosno da nam poruka nije jasna te korisnik može krivo razumjeti što mu nudimo. Ako se ugledamo na ponuđače SaaS rješenja, većina ih ima na prvoj stranici jasno ukazano koliko proizvod košta te koje su mu karakteristike. Dobar primjer je SalesForce.com front page gdje s jednim klikom miša možemo doći do cijene.

Screen Shot 2016-07-02 at 12.07.18

Neki logični proces bi bio da krenemo od prezentacije našeg proizvoda prema potencijalnom korisniku, nakon toga imamo interakciju s korisnikom te na kraju zaključujemo posao s transakcijom s korisnikom. Ono što je jako zanimljivo je odnos između prezentacije, interakcije i transakcije. Ako prodajemo naše usluge ili proizvod globalno, vjerojatno prezentirat ćemo naše web stranice potencijalnim korisnicima, jedan dio će se javiti i iskazati interes te s jednim dijelom onih koji su se javili napravit ćemo transakciju. Znači možemo gledati proces kao piramidu rizika.

Screen Shot 2016-07-02 at 12.23.29

Ako to gledamo kroz eksponiranosti prema riziku (površina na gore nacrtanoj piramidi), vrlo je lako uvidjeti da najviše smo eksponirani prezentacijskom riziku, odnosno najviše rizika imamo u lošoj prezentaciji. Ono što je dodatno zanimljivo je da na ovaj način rizika možemo najviše i utjecati te ga možemo i najlakše mjeriti. Rizik može biti kontroliran ako su instrumenti mjerenja pravilno postavljeni te se i koriste. Kao najjednostavniji alat za mjerenje možemo koristiti feedback od korisnika, tako da ih pitamo što misle o našoj prezentaciji proizvoda ili usluga ili koristeći analitiku web stranica. Na Interakcijski rizik možemo utjecati da manje obećamo ali i dogovorimo nagradu ako je isporuka imala pozitivan učinak na poslovanje korisnika (npr ako nuđeno rješenje poveća prodaju za 20%, platit će te nam 20% od tog dodatnog prihoda). Što se tiče transakcijskog rizika, na njega utječemo tako da proučavamo neizvjesnosti mjesta gdje nastaje transakcija.

Odnosno kako je rekao Warren Buffet, rizik dolazi od neznanja što radimo, odnosno ako ne znamo što radimo kako to možemo prezentirati.

 

18 May

Par notica iz intervjua Sandra Mur-a iz Bellabeata o investicijama 

Screen Shot 2016-05-18 at 09.42.01

Različite skupine Interesa investitora

Skupina 1

…Oni ulažu kako bi dobili deseterostruki povrat novca. Svi ciljaju na deset puta veće dobitke od uloženog.

Skupina 2

Druga skupina investitora su oni – strastveni. Žele osjećati da su dio “nečega” novog i žele pomoći drugim ljudima. To su bogataši koji imaju puno novca.

Skupina 3 (koja uključuje Skupine 1 i 2)

Ipak, svi, većinom, ulažu iz straha kako ne bi propustili nešto bitno. Zato ulažu u start-up. Znate, ima puno slobodnog kapitala u svijetu, pogotovo u Americi. I Kini. Europa je i dalje dosta “zatvorena”. Najbitnija činjenica u start-upu je – tko daje novac. Kad čovjek svjesno daje novac – on zna koliki je rizik. Zna procijeniti kolika je evaluacija tvrtke i odlučuje koliko će dati.

Note: Odličan point jer je bitno kako si došao do novaca da ga investiras, tako da si ga “pokupio” od poreznih obveznika ili si prodao svoju kuću/i ili investiraš profit koji si zaradio teškom mukom.

Kad Europska unija samo “trpa” pare u ljude zbog propagande, kako bi promijenila mentalitet – ljudi će masovno propadati. Zato nema uspješnih start-upa u Europi. Mi još nismo na nivou kao što je Google, kao što je Facebook.

Note: VC industrija u EU se hvali rastom volumena, ali većina tog rasta dolazi od poreznih novaca. Istovremeno udio VC u exitima startupova sve više i više pada. (Sticking out like a sore thumb though was the fact that only 30.30% of Europe’s tech exits in 2015 were VC-backed, which is actually a decrease from 2014’s 36.3%. – tech.eu)

Poslovna etika i propaganda?

Zato mi ne uzimamo novac od Europske unije niti idemo na javne natječaje u Hrvatskoj. Naime, porezni obveznici morali bi plaćati za ovaj rizičan posao, a to nije fer. Idite u Vinogradsku bolnicu pa pogledajte stropove… Zašto bi tu netko trebao ulagati u mladog čovjeka, koji ima “drive”, koji će se snaći i bez tog novca? Zašto ulažu u start-upe umjesto da pomognu narodu koji ih stvarno treba? Nama taj novac ne treba.

Čitav Intervju u Jutarnjem

 

11 Apr

7 komponenti inovativnog eko sustava

Michalela Magas, koja je vrlo aktivna na području tehnološkinh inovacija, hakiranja, IoT-a te inovacijskih politika EU između ostalog na svom Linkedin postu je opisala 7 komponenata koji su omogucili da se inovacija dogodi.

Oni su:

1) Place creativity at the heart of innovation. (Kreativnost kao srce inovacije)
2) Enable an extremely fast knowledge transfer. (Omogući maksimalnu brzinu prijenosa znanja)
3) Set up open innovation IP parameters.  (Postavi IP parametre da podržavaju otvorenu inovaciju)
4) Bring the best brains into the room. (Dovedite najbolje mozgove u tim)
5) Get your hands dirty. (Uprljajte ruke, odnosno bez eksperimenata neće biti inovacije)
6) Give ample support to valuable ideas.  (Ne štedite na podršci velikih ideja)
7) Plug ideas into a network. (Uključite ideje u postojeći network)

Koristeći ove komponente možemo i napraviti analizu bilo kojeg inovativnog eko sustava postavljajući pitanja kao što su;
1. Koja je uloga kreativnosti u inženjerstvu? (npr koliko je proces determiniran)
2. Koliko brzo možete doći do novih znanja unutar ekosustava? (npr koliko brzo Agent A može doći do znanja Agenta B)
3. Kako je regulirano intelektualno vlasništvo? (npr pravni okvir u kojem inovacijski eko sustav posluje poput creative commons)
4. Koliko su članovi eko sustava različitih struka i profesija te koji su njihovi dosadašnji projekti? (npr repozitorij projekata realiziranih članovima tima)
5. Koji je odnos vremena između provedenog u razgovaranju te samog rada na artefefaktu? (npr postaviti pravilo 1/3 na ploči, 1/3 na diskusiji, 1/3 u labu)
6. Koji je financijski kapaciteti namijenjen za inovacijski eko sustav te koji je proces evaluacije njegove alokacije prema projektima? (npr postoje li transparentne financije inovativnog eko sustava)
7. Koja je raspoloživost za uključivanje u druge inovativne eko sustave? (npr tko su partneri inovacijskog eko sustava koji je predmet analize)

Koristeći ovih 7 komponenti inovacijskog eko sustava Michaela Magas i njen tim uspjela je realizirati super interesantan projekt Music Tech Fest o kojem možete više pogledati na video ispod

Link načitav text na engleskom možete pročitati ovdje

Text napisao: Sergej Lugovic

14 Feb

Kako bi izgledao Spotify u vašoj industriji?

Screen Shot 2016-02-14 at 10.19.31

Slučajno sam naišao na jedan tekst koji smo napisali kolega Niska Alfirević i ja prije skoro 12 godina te ga objavili u SAPMagu (http://www.sapmag.com.hr/) . Baš me zanimalo staviti to u današnji kontekst, te vidjeti vrijede li te stvari još i danas. Sjećam se da mi je u to vrijeme jedan vrlo uspješan poduzetnik rekao da pustim te “new age business fore” . Mislim da to nisu nikakve “new age fore” a jednostavno promjena u paradigmi, koja se desila u samoj srži ekonomije. A to je da prije dolaska digitalne, odnosno kako su ju onda zvali nove ekonomije, na tržištu se uglavnom razmjenjivalo ono što je opipljivo, a danas se razmjenjuje ono što je neopipljivo.

Razlika je tome da kada osoba A proda osobi B jabuku, osoba A nema više jabuku, a ima novce koje je dobio od osobe B. A ako osoba A proda digitalnu sliku jabuke osobi B, osoba A i dalje ima digitalnu sliku jabuke i novce, a osoba B nema više novce ali ima sliku – međutim može ju bez velikog troška podijeliti osobi C,D,E,F,n… Kako se onda zaštiti od toga da osoba B ne podjeli digitalnu sliku jabuke svima ostalima besplatno? Odgovor je vrlo jednostavan -nikako? A kako onda zaraditi? Jednostavno …kao sto Spotify zarađuje, na uslugama i servisima koji adresiraju iskustvo konzumacije glazbe.

Kada bi danas postavio isto pitanje kao i prije 12 godina – “Zašto se ne ugledamo na glazbenu industriju?”, odgovor bi trebalo tražiti u tome kako bi se mogao primijeniti model Spotify-a na vašu industriju, te tko bi za vašu industriju bio EchoNest za kojeg je Spotify platio 100M USD (http://www.digitalmusicnews.com/2014/03/07/spotify100m/ )

Mali misaoni eksperiment – Zamislite situaciju u kojoj vaš kupac može kupiti jedan vaš proizvod te ga besplatno podjeliti čitavom svijetu bez troška. Pitanje je kako bi se ponašali u toj situaciji? (hint- tužbe i sudske zabrane glazbenoj industriji nisu pomogle) Read More

11 Dec

Migracija gusaka

guske
Guske koje lete na jug, lete u V formaciji. Svaki zamah krila jedne ptice podiže i pticu koja leti do nje. Leteći u V formaciji cijelo jato može letjeti najmanje 71 posto dalje nego što bi svaka od njih pojedinačno mogla letjeti. Ljudi koji dijele zajednički cilj mogu brže i lakše stići tamo gdje žele, ako surađuju.
Kad god guska ispadne iz formacije, pokušavajući samostalno letjeti osjeća otpor i brzo se vraća u formaciju kako bi iskoristila prednost letenja u jatu. Timovi će raditi s drugima koji idu u istom smjeru. Kada se vođa jata umori, odlazi na kraj formacije i netko drugi preuzima vod- stvo. Isplati se naizmjence raditi teške poslove za tim. Možda su čak guske s kraja formacije navijačka ekipa koja one ispred bodri kako bi jato zadržalo brzinu. (tekst preuzeti iz knjige Tehnološko Poduzetništvo)

7 stvari koje možemo naučiti od gusaka (*)

1 – Jato vas možda neće pratiti
2 – Ako se ne krećete u pravom smjeru
3 – Ujedinimo snage jedni s drugima
4 – Glasovi pomažu
5 – Pomažimo jedni drugima u teškim vremenima
6 – Izbjegavajte nezavisnost
7 – Dijelite vodstvo

*Preuzeto sa http://www.izreke-citati.com/7-lekcija-koje-mozemo-nauciti-od-gusaka/

28 Nov

O ICT kadru, odnosno budi sretan onime što imaš i zapleši s kolegom

Nekidan sam bio u HUP-u na raspravi o stanju ICT industrije a glavni aktori su bili političari koji su davali svoje viđenje stvari. S obzirom na njihovu odrezanost od realnosti nemam namjeru komentirati njihove izjave. Bilo je rečeno da ICT industriji u HR nedostaje 1150 stručnjaka godišnje. I to je prezentirano kao jako loše. Međutim nedavno sam pročitao (mislim da je McKinsey) da u US nedostaje 150,000 data scientist, pa sam malo vježbao matematiku. U SAD živi 320 M ljudi, a u HR 4. Znači 80 puta vise ljudi. Ako njima fali 150,000 ljudi samo u data science domeni, kada podijelimo s 80 dođemo do toga do 1875. Znači ako gledamo iz ove perspektive,  Americi fali daleko više kadra nego u Hrvatskoj. Znači mogu biti ponosan što sam u Hrvat, te da osim u vaterpolu (a i nekim drugim sportovima moja mala država) pobjeđujemo Ameriku i u output-u ICT kadra koji izlazi iz akademskog eko sustava. Međutim još kada na taj output dodamo odljev najboljih računaraca u Ameriku, ne samo da sam ponosan nego bih i zaplesao od sreće. Međutim pogledao sam malo bolje analizu gdje smo dobri a gdje smo loši.

O ICT kadru slika 1 Read More

07 Nov

Kako informacijom potaknuti djelovanje ?

“imamo razrađene vlastite vizije oko izlaska na tržište, neke smo pokušali implementirati, ali vise njih nismo – iz različitih razloga”

vision 2 action Kako informacijom potaknuti djelovanje

Nedavno sam u komunikaciji s kolegom dobio ovu rečenicu u e-mail-u. Ovakve situacije su vrlo učestale. Inženjeri imaju ideje i proizvode, svoje vizije oko toga što tržištu treba, te koje bi funkcionalnosti proizvod trebao imati. Međutim tržište je to koje će ih ocijeniti, odnosno prihvatiti proizvod ili ne, a samim time generirati prihode te tako omogućiti daljnji razvoj proizvoda.

Pokušajmo analizirati ovu rečenicu detaljno. Kao prvo ona nam govori da u glavi postoji neki konstrukt (imamo razrađene vlastite vizije oko izlaska na tržište), međutim da bi taj konstrukt postao stvaran i opipljiv potrebno ga je “povezati” s tržištem. Kako to činimo? Često se dogodi da idemo raditi fizički proizvod ili uslugu te ju onda plasirati na tržište te vidjeti što će se dogoditi. Tako trošimo jako puno resursa a neizvjesnost je velika. Međutim ne moramo trošiti toliko resursa da povežemo konstrukt u glavi s realnošću ako počnemo komunicirati s tržištem porukama a ne gotovim proizvodima ili uslugama. Read More

24 Oct

Uvod u Proces Prodaje – Sekvenca 3

Sekvenca 2 se bavi komunikacijom (sakupljanjem podataka, analizom, evaluacijom kanala kojima sve možemo poruku poslati, razvojem poruke, testiranjem poruka, tehničkom realizacijom, zaprimanjem povratnih poruka te sintezom i evaluacijom). Fraktalni korak, odnosno onaj koji nas vodi u sljedeću sekvencu je bio plan akcije. U planu akcije planiramo kako ćemo odgovoriti na upite potencijalnih korisnika, odnosno kako ih uvodimo u proces prodaje.

sekvenca 3 slika

Read More