Tag Archives: digitalna ekonomija

27 Feb

Digitalna Transformacija – Intervjui pojedinaca iz realnog sektora

Studenti: Mario Kamenjak Grgur Šimunić Marko Punoš Kristijan Milojević Valentina Miloščić Lorans Al Gasem Karolina Beronić

Uvod

Digitalna transformacija, takozvana 4. industrijska revolucija uvodi primjenu informacijsko- komunikacijskih tehnologija (ICT) kao dio svog poslovanja. Digitalna transformacija je proces promjene asociran s primjenom digitalne tehnologije u svim aspektima ljudskog društva. Tvrtke na nove načine modeliraju i prilagođavaju svoje poslovne procese. Digitalna transformacija omogućava inovativnost, podiže produktivnost, konkurentnost i ubrzava transformaciju. Dvije osnovne strategije u digitalnoj transformaciji su optimizacija i inovacija. Optimizacija se odnosi na digitalizaciju poslovanja, a inovacija na kreiranje novih proizvoda i usluga temeljeno na ICTu te inoviranje poslovnih modela. Digitalna transformacija uključuje, ali nije ograničena na internet stvari, računarstvo u oblaku, digitalnu analitiku i big data. Digitalna transformacija utječe na vlade, velike i male tvrtke, medije, umjetnost medicinu i znanost. Ona je kao takva kreirala mnoge tržišne prilike i transformirala je mnoga tržišta koja su se morala prilagoditi na nove tehnologije. Digitalna transformacija se može smatrati 3. fazom prihvaćanja digitalnih proizvoda. Prva je digitalna kompetencija. Druga faza je digitalno korištenje. I tek treća faza je digitalna transformacija. Transformacijska faza znači da digitalni procesi korištenja kreiraju sasvim novu vrstu inovacije i kreativnosti umjesto da unaprjeđuju tradicionalne metode. Primjenom digitalnih platformi (drugačijim razmišljanjem i načinom rada) mijenja se način tradicionalnog dosadašnjeg poslovanja, primjerice Airbnb, Booking, TripAdvisor ,Uber, Lift, Cohealo. Danas IT je fokusiran na nove poslovne modele, identifikaciju kupaca i novih poslovnih prilika. Danas je ključno razumjeti i predviđati potrebe i očekivanja korisnika. Danas najčešće digitalne tehnologije digitalne transformacije su cloud, mobilne tehnologije, društvene mreže, napredna analitika i big dana, Internet of Things, umjetna inteligencija, augmented i virtual reality, roboti, dronovi, blockchain i 3D printanje. Digitalna transformacija neminovno mijenja i sociološke i kulturne trendove.

Pitanja za intervju (ispod svakog pitanja nalaze se odgovori nekoliko osoba)

1. Razumijete li pojam digitalne transformacije?

2. Da li ste čuli za pojam 4. industrijske revolucije?

3. Što Vas je potaklo na digitalnu transformaciju i koji je bio ključni moment na tržištu za tu

odluku?

4. Kako je vaša organizacija provela digitalnu transformaciju?

5. Što je za Vas značilo uvođenje digitalne transformacije?

6. Koje benefite je za vašu tvrtku donijela digitalna transformacija?

7. Kako se digitalna transformacija odrazila na Vaše zaposlenike?

8. Kako se digitalna transformacija odrazila na produktivnost zaposlenika?

9. Kakav je značaj bio za Vaše klijente?

10. Na koje prepreke ste naišli?

11. U kojem vremenskom razdoblju se povratio trošak uvođenja digitalizacije?

12. Kako se poslovanje vaše organizacije optimiziralo tijekom digitalne transformacije?

13. Koristite li više ili manje papirnatih dokumenata u odnosu na prošlost?

14. Da li se i dalje uviđa potreba za digitalizacijom još dodatnih procesa?

15. Koliko je bitna strategija u vođenju digitalne transformacije?

Odgovori  na pitanja

Read More

14 Feb

Kako bi izgledao Spotify u vašoj industriji?

Screen Shot 2016-02-14 at 10.19.31

Slučajno sam naišao na jedan tekst koji smo napisali kolega Niska Alfirević i ja prije skoro 12 godina te ga objavili u SAPMagu (http://www.sapmag.com.hr/) . Baš me zanimalo staviti to u današnji kontekst, te vidjeti vrijede li te stvari još i danas. Sjećam se da mi je u to vrijeme jedan vrlo uspješan poduzetnik rekao da pustim te “new age business fore” . Mislim da to nisu nikakve “new age fore” a jednostavno promjena u paradigmi, koja se desila u samoj srži ekonomije. A to je da prije dolaska digitalne, odnosno kako su ju onda zvali nove ekonomije, na tržištu se uglavnom razmjenjivalo ono što je opipljivo, a danas se razmjenjuje ono što je neopipljivo.

Razlika je tome da kada osoba A proda osobi B jabuku, osoba A nema više jabuku, a ima novce koje je dobio od osobe B. A ako osoba A proda digitalnu sliku jabuke osobi B, osoba A i dalje ima digitalnu sliku jabuke i novce, a osoba B nema više novce ali ima sliku – međutim može ju bez velikog troška podijeliti osobi C,D,E,F,n… Kako se onda zaštiti od toga da osoba B ne podjeli digitalnu sliku jabuke svima ostalima besplatno? Odgovor je vrlo jednostavan -nikako? A kako onda zaraditi? Jednostavno …kao sto Spotify zarađuje, na uslugama i servisima koji adresiraju iskustvo konzumacije glazbe.

Kada bi danas postavio isto pitanje kao i prije 12 godina – “Zašto se ne ugledamo na glazbenu industriju?”, odgovor bi trebalo tražiti u tome kako bi se mogao primijeniti model Spotify-a na vašu industriju, te tko bi za vašu industriju bio EchoNest za kojeg je Spotify platio 100M USD (http://www.digitalmusicnews.com/2014/03/07/spotify100m/ )

Mali misaoni eksperiment – Zamislite situaciju u kojoj vaš kupac može kupiti jedan vaš proizvod te ga besplatno podjeliti čitavom svijetu bez troška. Pitanje je kako bi se ponašali u toj situaciji? (hint- tužbe i sudske zabrane glazbenoj industriji nisu pomogle) Read More