Tag Archives: digitalna ekonomija

15 Oct

Govor s panela “Not only Cambridge Analytica. Manipulations in the Information Space”

Nedavno sam bio pozvan na panel na Ekonomskom forumu u Poljskoj koji se bavio tematikama vezanim uz obranu i sigurnost.  Ime panela je bilo; Not only Cambridge Analytica. Manipulations in the Information Space. U daljnjem tekstu prenosim govor u cijelosti

Povezana slika

 

Slika 1 – Conceptual map of various BSD/SBD interpretations in the related literature. (ref)

“Besides electrical engineering theory of the transmission of messages, there is a larger field [cybernetics] which includes not only the study of language but the study of messages as a means of controlling machinery and society…” — Norbert Wiener, In Cybernetics (1948)

Thoughts on the topic by Sergej Lugović

First of all I would like to comment on the introduction text to the panel. We have to be clear about what we are talking about. There is a difference between social media and social networks.

Before going to the deeper analysis of the issues we are facing, we have to clarify lenses used to observe phenomena. In the context of social media we can separate it into three different levels, user perception of information, how people communicate and how they cooperate based on social media. For example the questions that arise are; what is the level of trust toward social media information sources, how do people check facts about data that is retrieved and so on. Another set of questions related to the communications that can be asked are; which social media platforms do people use for certain tasks, what the messages sent between agents convey, who is communicating with whom, and what is the capacity of the communication channels and so on. And then we are coming to the cooperation level, where we can ask questions on how people actually act when using these platforms and by doing so change the environment they operate.

In my view problem is that people actually act less, but at the same time spent more time on the social media. I would like to give a recent example. One small farmer in Croatia recently posted on his Facebook wall about his legal case with the government. In the post he criticized the government, but did not mention why he had problems with them. Hundreds of comments were posted, and the post reached 550,000 views, everybody was an “expert” in the law, agriculture and business and was sharing their expertise in the comments – but the question is how many of those “experts” actually bought his products. If only a portion of them bought his product – he will be out of his financial problem in just a day.

Another interesting indicator is related to the dollar value of the time people spent on Facebook. FB has 2,3 billion users, that spend 50 minutes a day on it, multiplied by 365 days and multiplied by global average income of 8,3 PPP[1] dollars per hour.

This comes to 5,6 trillions of PPP dollars. Total EU GDP is around 22 trillion, Poland is about 1,1 trillion and Germany is around 4,5 trillion.

The thoughts above are related to the analysis that place a user in the central point of the observation. It is important that we are aware of another analytical perspective – the information system perspective, in which we look on social media as an information system (consisting of social, technology and information artifacts). In my view this is more appropriate question to ask.

First of all social media as information systems are more open and adaptive then classical information systems that we use in our daily operations. By being as such they are more advanced and powerful, but with power comes responsibility but also attraction to it. This is the reason some governments are trying to control social media platforms (without much of success) or use them in fulfilling their agenda. Usually in a discourse we are finding finger pointing toward developing countries governments, but the case I like to use is of ZunZuneo – a Cuban social network developed by US agencies with an aim to oppose communist system in Cuba.

A recent example that related to the events in Chemnitz where a messenger service owned by Facebook was used to distribute the photo of an arrest warrant. As it consists of information (photo), technology (WhatsApp) and social (people involved) – it is an information system in a true sense.

Here we can ask the question; if this is illegal content then is Facebook responsible for allowing its distribution? Silk Road was also just a platform.

This shift from classical social media (or information systems) toward the messengers and primary non text social media such as Youtube and Instagram calls for new types of social media listening paradigm, that we are calling Social Media Listening 2.0. Under such a paradigm quantitative methods are not enough, as we still do not have access to computing power that could analyze large amounts of multimedia content. Also as messengers are more closed in terms of machine based data collections (such as Twitter or FB API’s) digital anthropology methods should be applied to collect data.

Because of their complexity such information systems are called Ultra Large Systems in which users are not just users but are elements of such a systems and data are collected from the users and the systems interaction features open possibilities to manipulate those interactions. It’s done by implementing mechanisms that enable such a information systems to be adaptive. The problem with this mechanism are the motives and goals behind the operations they perform. An example is the recent US election. Advertisers used the implemented advertising mechanisms in Facebook to manipulate the voters and those mechanisms are fed by data about the users activities on the Facebook. At the other side being able to use the same advertising system is very valuable for a business trying to reach their customers more efficiently then through classical media channels.

So now to come back to the question this panel is considering, I will say that its not about the avoiding the risk of social media in terms of manipulation, but about accepting those risks and using different available methods to manage risks. It’s all about acceptance but not avoidance, because avoidance will mean no actions. Control and communication always go together and manipulation is an essential attribute to it. But understanding and accepting risks is the name of the game and makes the world better place.

 

Više informacija o forumu možete naći ovdje 

 

26 May

Food data kao poddisciplina Big Data – Od stola do polja u kontekstu OPG-a

Screen Shot 2018-05-26 at 08.30.00

Trenutno se često čuje o procesu koji se bavi plasmanom hrane od polja do stola. Međutim postoji i alternativa tom procesu. A ona je od stola do polja. Koja je razlika između ta dva pogleda na plasman hrane?

Glavna razlika je što se u procesu od polja do stola bavimo fizičkim proizvodima, odnosno samom hranom, dok se u procesu od stola do polja bavimo podatcima koji prikazuju potrebe za hranom. Hrana nastaje na polju, a informacija o tome da je hrana potrebna na stolu, u trenutku kada se pojede obrok. Tijekom godina promatranja nezavisne proizvodnje hrane te traženja odgovora kako informacijski sustavi mogu pomoći hrvatskim OPG-ovima jedan od glavnih izazova manjih i nezavisnih proizvođača hrane je planiranje. Kako procesuirati proizvode s polja, kome ih prodati, gdje se kupac nalazi, koliko je spreman platiti, kolika je potražnja te koja je dinamika potrošnje, koliko uložiti u marketing, koje kanale koristiti te s kim biti partner. Ako krenemo od stola, odnosno sakupljamo podatke te ih procesuiramo kako bi stvorili informaciju znamo odgovore na sva gore navedena pitanja. Ako tome dodamo da krajnji konzument hrane ima interakciju s informacijskim sustavom, stvaramo uvid u njegove potrošačke navike, možemo sakupiti povratnu informaciju kako unaprijediti proizvod te nam on može pomoći u plasmanu naših proizvoda tako da nas promovira prema svojim poznanicima te tako postaje bitan agent u povećanju prodaje.

E sada gdje su izazovi u dizajnu jednog takvog informacijskog sustava, koje podatke obrađujemo? Isto tako kako se takav informacijski sustav uklapa u koncept Big Data.

Big Data po mojoj radnoj definiciju su obrada nestrukturiranih podataka na kojima se može temeljiti neka akcija, koji su procesuirani što bliže realnom vremenu te zadovoljavaju informacijske potrebe osobe u kontekstu.

Koje su to dvije osobe u kontekstu? Proizvođač i konzument. Stoga neka od pitanja bi bila sljedeća

  • Koje podatke skupljamo?
  • Kako ih strukturiramo?
  • Kako je povezan tijek podataka između konzumenta te proizvođača?
  • Koliko treba vremena da se iz tih podataka stvori informacija?
  • Gdje se pohranjuju podatci, te tko im ima pristup?
  • Koje procedure obrada tih podataka koristimo?
  • Kako ih vizualiziramo?
  • Kako provjerimo njihovu izvornost te točnost?
  • Kako usklađujemo rad različitih informacijskih sustava koji te podatke procesuiraju?
  • Kako trošimo uvijek limitirane resurse (kako financijske, tako ljudske i tehnološke)?

Nekidan smo s kolegom sjedili na kavi te razgovarali o ovim izazovima

Misao koje je ostala u zajedničkom mentalnom prostoru je ta da je ustvari strašno to što o osobi s kojom jedemo možemo saznati skoro sve a o hrani koju jedemo skoro ništa.

Tu bih stao, te ostavio čitatelja da razmisli o ovome, te da ako može pridruži nam se u našem mentalnom prostoru

27 Feb

Digitalna Transformacija – Intervjui pojedinaca iz realnog sektora

Studenti: Mario Kamenjak Grgur Šimunić Marko Punoš Kristijan Milojević Valentina Miloščić Lorans Al Gasem Karolina Beronić

Uvod

Digitalna transformacija, takozvana 4. industrijska revolucija uvodi primjenu informacijsko- komunikacijskih tehnologija (ICT) kao dio svog poslovanja. Digitalna transformacija je proces promjene asociran s primjenom digitalne tehnologije u svim aspektima ljudskog društva. Tvrtke na nove načine modeliraju i prilagođavaju svoje poslovne procese. Digitalna transformacija omogućava inovativnost, podiže produktivnost, konkurentnost i ubrzava transformaciju. Dvije osnovne strategije u digitalnoj transformaciji su optimizacija i inovacija. Optimizacija se odnosi na digitalizaciju poslovanja, a inovacija na kreiranje novih proizvoda i usluga temeljeno na ICTu te inoviranje poslovnih modela. Digitalna transformacija uključuje, ali nije ograničena na internet stvari, računarstvo u oblaku, digitalnu analitiku i big data. Digitalna transformacija utječe na vlade, velike i male tvrtke, medije, umjetnost medicinu i znanost. Ona je kao takva kreirala mnoge tržišne prilike i transformirala je mnoga tržišta koja su se morala prilagoditi na nove tehnologije. Digitalna transformacija se može smatrati 3. fazom prihvaćanja digitalnih proizvoda. Prva je digitalna kompetencija. Druga faza je digitalno korištenje. I tek treća faza je digitalna transformacija. Transformacijska faza znači da digitalni procesi korištenja kreiraju sasvim novu vrstu inovacije i kreativnosti umjesto da unaprjeđuju tradicionalne metode. Primjenom digitalnih platformi (drugačijim razmišljanjem i načinom rada) mijenja se način tradicionalnog dosadašnjeg poslovanja, primjerice Airbnb, Booking, TripAdvisor ,Uber, Lift, Cohealo. Danas IT je fokusiran na nove poslovne modele, identifikaciju kupaca i novih poslovnih prilika. Danas je ključno razumjeti i predviđati potrebe i očekivanja korisnika. Danas najčešće digitalne tehnologije digitalne transformacije su cloud, mobilne tehnologije, društvene mreže, napredna analitika i big dana, Internet of Things, umjetna inteligencija, augmented i virtual reality, roboti, dronovi, blockchain i 3D printanje. Digitalna transformacija neminovno mijenja i sociološke i kulturne trendove.

Pitanja za intervju (ispod svakog pitanja nalaze se odgovori nekoliko osoba)

1. Razumijete li pojam digitalne transformacije?

2. Da li ste čuli za pojam 4. industrijske revolucije?

3. Što Vas je potaklo na digitalnu transformaciju i koji je bio ključni moment na tržištu za tu

odluku?

4. Kako je vaša organizacija provela digitalnu transformaciju?

5. Što je za Vas značilo uvođenje digitalne transformacije?

6. Koje benefite je za vašu tvrtku donijela digitalna transformacija?

7. Kako se digitalna transformacija odrazila na Vaše zaposlenike?

8. Kako se digitalna transformacija odrazila na produktivnost zaposlenika?

9. Kakav je značaj bio za Vaše klijente?

10. Na koje prepreke ste naišli?

11. U kojem vremenskom razdoblju se povratio trošak uvođenja digitalizacije?

12. Kako se poslovanje vaše organizacije optimiziralo tijekom digitalne transformacije?

13. Koristite li više ili manje papirnatih dokumenata u odnosu na prošlost?

14. Da li se i dalje uviđa potreba za digitalizacijom još dodatnih procesa?

15. Koliko je bitna strategija u vođenju digitalne transformacije?

Odgovori  na pitanja

Read More

14 Feb

Kako bi izgledao Spotify u vašoj industriji?

Screen Shot 2016-02-14 at 10.19.31

Slučajno sam naišao na jedan tekst koji smo napisali kolega Niska Alfirević i ja prije skoro 12 godina te ga objavili u SAPMagu (http://www.sapmag.com.hr/) . Baš me zanimalo staviti to u današnji kontekst, te vidjeti vrijede li te stvari još i danas. Sjećam se da mi je u to vrijeme jedan vrlo uspješan poduzetnik rekao da pustim te “new age business fore” . Mislim da to nisu nikakve “new age fore” a jednostavno promjena u paradigmi, koja se desila u samoj srži ekonomije. A to je da prije dolaska digitalne, odnosno kako su ju onda zvali nove ekonomije, na tržištu se uglavnom razmjenjivalo ono što je opipljivo, a danas se razmjenjuje ono što je neopipljivo.

Razlika je tome da kada osoba A proda osobi B jabuku, osoba A nema više jabuku, a ima novce koje je dobio od osobe B. A ako osoba A proda digitalnu sliku jabuke osobi B, osoba A i dalje ima digitalnu sliku jabuke i novce, a osoba B nema više novce ali ima sliku – međutim može ju bez velikog troška podijeliti osobi C,D,E,F,n… Kako se onda zaštiti od toga da osoba B ne podjeli digitalnu sliku jabuke svima ostalima besplatno? Odgovor je vrlo jednostavan -nikako? A kako onda zaraditi? Jednostavno …kao sto Spotify zarađuje, na uslugama i servisima koji adresiraju iskustvo konzumacije glazbe.

Kada bi danas postavio isto pitanje kao i prije 12 godina – “Zašto se ne ugledamo na glazbenu industriju?”, odgovor bi trebalo tražiti u tome kako bi se mogao primijeniti model Spotify-a na vašu industriju, te tko bi za vašu industriju bio EchoNest za kojeg je Spotify platio 100M USD (http://www.digitalmusicnews.com/2014/03/07/spotify100m/ )

Mali misaoni eksperiment – Zamislite situaciju u kojoj vaš kupac može kupiti jedan vaš proizvod te ga besplatno podjeliti čitavom svijetu bez troška. Pitanje je kako bi se ponašali u toj situaciji? (hint- tužbe i sudske zabrane glazbenoj industriji nisu pomogle) Read More