Tag Archives: investicije

18 May

Par notica iz intervjua Sandra Mur-a iz Bellabeata o investicijama 

Screen Shot 2016-05-18 at 09.42.01

Različite skupine Interesa investitora

Skupina 1

…Oni ulažu kako bi dobili deseterostruki povrat novca. Svi ciljaju na deset puta veće dobitke od uloženog.

Skupina 2

Druga skupina investitora su oni – strastveni. Žele osjećati da su dio “nečega” novog i žele pomoći drugim ljudima. To su bogataši koji imaju puno novca.

Skupina 3 (koja uključuje Skupine 1 i 2)

Ipak, svi, većinom, ulažu iz straha kako ne bi propustili nešto bitno. Zato ulažu u start-up. Znate, ima puno slobodnog kapitala u svijetu, pogotovo u Americi. I Kini. Europa je i dalje dosta “zatvorena”. Najbitnija činjenica u start-upu je – tko daje novac. Kad čovjek svjesno daje novac – on zna koliki je rizik. Zna procijeniti kolika je evaluacija tvrtke i odlučuje koliko će dati.

Note: Odličan point jer je bitno kako si došao do novaca da ga investiras, tako da si ga “pokupio” od poreznih obveznika ili si prodao svoju kuću/i ili investiraš profit koji si zaradio teškom mukom.

Kad Europska unija samo “trpa” pare u ljude zbog propagande, kako bi promijenila mentalitet – ljudi će masovno propadati. Zato nema uspješnih start-upa u Europi. Mi još nismo na nivou kao što je Google, kao što je Facebook.

Note: VC industrija u EU se hvali rastom volumena, ali većina tog rasta dolazi od poreznih novaca. Istovremeno udio VC u exitima startupova sve više i više pada. (Sticking out like a sore thumb though was the fact that only 30.30% of Europe’s tech exits in 2015 were VC-backed, which is actually a decrease from 2014’s 36.3%. – tech.eu)

Poslovna etika i propaganda?

Zato mi ne uzimamo novac od Europske unije niti idemo na javne natječaje u Hrvatskoj. Naime, porezni obveznici morali bi plaćati za ovaj rizičan posao, a to nije fer. Idite u Vinogradsku bolnicu pa pogledajte stropove… Zašto bi tu netko trebao ulagati u mladog čovjeka, koji ima “drive”, koji će se snaći i bez tog novca? Zašto ulažu u start-upe umjesto da pomognu narodu koji ih stvarno treba? Nama taj novac ne treba.

Čitav Intervju u Jutarnjem

 

07 Mar

Teddy the Guardian – Izvori kapitala

Tekst napisao: Tomislav Marjanović
Nije postojao ni jedan uređaj tj. oprema, a pogotovo igračka koja je djeci ujedno pomagala i donosila osmijeh na lice. Upravo zbog toga, investitori su prepoznali tu inovativnu ideju te je zbog toga postigla velike uspjehe.
teddy

Na današnjem nemilosrdnom i nepredvidljivom tržištu novac predstavlja glavni fokus svakoga poduzeća. Bilo da je to poduzeće duže vrijeme na tržištu ili je novonastalo, profit i novac koji od njega zarađuju je na prvome mjestu. U većini slučajeva da bi došli do uspješnog poslovanja i profita, poduzećima je potreban prvotni kapital da bi krenuli u svoje poslovanje. Postoji mnogo vrsta izvora kapitala i načina financiranja, no u ovome radu fokus će isključivo biti na crowdfunding te startup izvoru kapitala

Crowdfunding predstavlja praksu financiranja projekata ili pothvata prikupljanjem novčanih priloga od velikog broja ljudi, najčešće putem interneta. To je oblik alternativnog financiranja koji je nastao izvan tradicionalnog financijskog sustava. Temelji se na modelu tri sudionika; pokretača projekta koji predlaže ideju i/ili projekt koji se financira, pojedinca ili skupine koji podupiru ideju te platforme koja okuplja stranke da bi se pokrenula ideja i/ili projekt. U 2015. godini ova praksa sakupila je raznim sudionicima više od 35 milijardi dolara. Neke od najpoznatijih crowdfunding platformi su; Kickstarter, IndieGoGo, Seedinvest itd.

Startup u najširem značenju predstavlja tvrtku koja traži svoj poslovni model, odnosno način da profitira. To je poduzeće ili organizacija stvoreno s namjerom da istraži potencijalno uspješne poslovne modele, a sve u cilju ostvarivanja profita. Pojam prvotno dolazi iz SAD-a i povezuje se sa visokotehnološkim projektima upravo zbog toga što tehnološki projekti po svojoj prirodi imaju najveći potencijal za rast. Stoga je tehnološki startup upravo ono na što se većina mladih poduzeća odluči fokusirati.

startupProcess2_with teddy
Startup process (1)
21 Jun

Akupunktura umjesto antibiotika

Nedavno je ministar Maras objavio osnivanje fonda od 20M eura namijenjenog start-up tvrtkama. Preko Twittera ga je Mladen Vukmir upitao; “Što bi bila definicija startupa u HR za potrebe 150 mil kn Fonda? Maras: biti ćemo fleksibilni “. S obzirom na to da već vise od godinu dana istražujem što je to start-up tvrtka, ova diskusija je empirijski dokaz da je potrebno definirati što je start-up. Ovaj post nema za namjeru dešifrirati start-up kao fenomen, a analizirati ovaj impuls Vlade RH. Naime poznamo dvije vrste medicine, zapadnu i istočnu, gdje se antibiotici i akupunktura javljaju kao instrumenti za liječenje. Glavna razlika je da antibiotici liječi posljedicu, te se piju ponekad i godinama, dok akupunktura potiče protok energije u tijelu te ne hodamo s iglama u tijelu čitavo vrijeme. Na neki način slično je i s ekonomijom, možemo joj dati antibiotike u vidu državnih poticaja, a možemo joj zabiti iglicu tamo gdje energija slabije teče te joj dati impuls. Rezultati kontinuiranog liječenja antibioticima su vidljivi recimo u proizvodnji hrane, potičemo ju godinama a uvozi se sve više, te jedan agent postaje sve veći (ali i tromiji). Ako pogledamo sliku 1 ([1])vidimo da je životni ciklus tvrke opisan u pet koraka ([2] ).

company life cycle_akupunkt

Ono što je zanimljivo je desnu vertikalu možemo i gledati kao količinu neizvjesnosti, odnosno da startup faza je karakterizirana s najvećom neizvjesnosti. Četvrta faza, “decline” je faza s relativno najmanjom neizvjesnosti. Hrvatska ekonomija je trenutno u toj fazi, većina tvrtki gubi na momentumu te samim time čitavo društvo pati. Kakve to veze ima sa startupovima i fondom ? Po meni velike, jer se ekonomija ne liječi sistemski, a problemima se pristupa parcijalno, te uglavnom na empirijski neosnovanim činjenicama, na populističko lobističkim pritiscima. Startup je odjednom posto cool, a istovremeno riječ startup se u hrvatskoj putem googla traži samo 120 puta (tako je nama pokazala naša analiza), međutim u medijima se startup spominje kao jedini izlaz iz ekonomske krize. Zašto je to tako ? To neću pisati u ovom tekstu, ali promijenite diskurs, te se pitajte tko ima najveće koristi od toga ? (hint – saznajte tko je bio s Marasom kada su najavljivali fond). Ukratko da poentiram ovaj tekst. Odlučili smo se na liječenje ekonomije antibioticima (poput doktora kojima dobavljači vise za vratom s poklonima) te uzeli smo 20M eura od poreznih obveznika da ih damo za startupove (čija definicija je fleksibilna). Samo neki utjecaji od ove odluke su; privatni investitori ne žele konkurirati s besplatnim kapitalom plasiranim od strane vlade, startupovi će se naviknuti na poticaje a ne na tržišnu realnost, ekonomija će ostati bez tog novca jer startup po jednoj od svojih karakteristika je globalna tvrtka, globalni financijski agenti će moći jeftinije kupiti svoje nove igračke, kao i većina HR uspješnih startupova kada im dođe investicija će otići iz hrvatske te će istovremeno stvoriti gorčinu na tržištu između tehnoloških poduzetnika jer smo svi isti samo su neki istiji. Istovremeno poduzetnici koji upravljaju tvrtkama u “decline” fazi će ostati bez tih novaca, ali još bitnije bez tehnoloških proizvoda koje kreira najpametnija hrvatska mladež. Jer zašto bi se cool startup bavio proizvođačem pršuta iz Drniša. I to dolazi prijedlog ankuputkure – odnosno liječenja impulsima a ne stalnom intervencijom.

Kako bi onda mogli liječiti a ankuputkurom ?

Read More