Tag Archives: razmisljanja

26 Oct

Kako potaknuti eko-sustav tehnološkog poduzetništva na TVZ-u?

S obzirom na to da živimo u umreženom društvu koje je smanjilo troškove prezentacija, interakcija te transakcija, uloga sagledavanja realnosti kroz prizmu (eko) sustava postaje sve značajnija. Sistemski pogled nam omogućuje da sagledamo povezanost različitih elemenata te postavimo hipoteze o tome kako oni utječu jedni na druge. S tom svrhom diskutirali smo o tome kako se može potaknuti bolje djelovanje ekosustava tehnološkog poduzetništva na TVZ-u.

ees-domains-and-pillars-only1

Zabilješke diskusije i prijedloga studenata u sklopu predmeta Strateško tehnološko Poduzetništvo

  • učenje kroz projekte koji imaju potencijal da i tržišno zažive
  • poticati kolaboracija između više smjerova TVZ-a (npr građevina i računarstvo)
  • sakupiti i distribuirati interese pojedinih studenata, te omogućiti uvid čitavom kolektivu u interese pojedinca. Tako studenti mogu sami između sebe pronalaziti potencijalne partnere na projektima ili kolege za razmjenu iskustava.
  • baza vještina u svrhu bržeg pronalaženja partnera na projektima, na nivou pojedinca, tima ili tvrtke (u kojoj student TVZ-a radi ili je u vlasničkom odnosu)
  • omogućiti peer2peer learning te kolaborativnu produkcija materijala za učenje te tutoriala. Omogućiti i direktne savjete i mentorstvo grupama studenata koji su aktivni u P2P learning-u
  • Q&A sesije, koje mogu biti realizirane i digitalno i/ili offline, uključujući sesije s ekspertima. Kako bi se ostvarili bolji rezultati potrebno je unaprijed dogovoriti pitanja, teme i proces realizacije.
  • donošenje projekata od strane studenata u eko-sustav (npr: challenges, hackathon’s…)
  • mapiranje novih tehnologija i vezanih znanja, te poticanje i evaluacija procesa distribucije znanja kroz eko sustav te kolaborativno razmatranje poslovnih mogućnosti temeljenih na tim tehnologijama i znanjima
  • poticanje inovativnosti, te omogućiti pristup resursima koji bi doveli do realizacije inovativnih projekata
  • kolaboracija s ostalim eko sustavima (univerzitetima i tvrtkama)
  • TVZ meetup tehnološkog poduzetništva
  • detekcija slabih točaka pojedinca te matching tih pojedinaca kako bi se ojačale slabosti koje se identificirane
  • tehnološka platforma – npr Slack kanal
  • kill the idea sesije – prezentacija poslovne ideje za poslovni pothvat pred kolegama koji onda daju svoje komentare
  • društveno odgovorno učenje- tako da se radi na projektima koji nemaju komercijalnu vrijednost, a omogućuju da studenti uče te šire svoja poznanstva. Kroz ovaj tip učenja mogu se uključiti i tvrtke (kako one koje su na neki način vezane sa studentima tako i one koje nisu)
  • spajati ideje i ljude
  • dostup tržištu, realizacija prodaje usluge i plasman istih prema tržištu, od prototipa do proizvoda. Omogućiti feedback na projekte od tržišta. Omogućiti dostup kapitalu i kupcima. Umjesto da se ide na razna pitch-anja i natjecanja organizirati TVZ događaj na kojem bi studenti prezentirali ideje zainteresiranim stranama (kupci, investitori, agencije, partneri….)
  • organizacija radionica koje studentima mogu koristiti u poslovanju te tržišnoj realizaciji ideja (kao što su Lean Startup Drlll, Business Model Canvas…)
14 Feb

Kako bi izgledao Spotify u vašoj industriji?

Screen Shot 2016-02-14 at 10.19.31

Slučajno sam naišao na jedan tekst koji smo napisali kolega Niska Alfirević i ja prije skoro 12 godina te ga objavili u SAPMagu (http://www.sapmag.com.hr/) . Baš me zanimalo staviti to u današnji kontekst, te vidjeti vrijede li te stvari još i danas. Sjećam se da mi je u to vrijeme jedan vrlo uspješan poduzetnik rekao da pustim te “new age business fore” . Mislim da to nisu nikakve “new age fore” a jednostavno promjena u paradigmi, koja se desila u samoj srži ekonomije. A to je da prije dolaska digitalne, odnosno kako su ju onda zvali nove ekonomije, na tržištu se uglavnom razmjenjivalo ono što je opipljivo, a danas se razmjenjuje ono što je neopipljivo.

Razlika je tome da kada osoba A proda osobi B jabuku, osoba A nema više jabuku, a ima novce koje je dobio od osobe B. A ako osoba A proda digitalnu sliku jabuke osobi B, osoba A i dalje ima digitalnu sliku jabuke i novce, a osoba B nema više novce ali ima sliku – međutim može ju bez velikog troška podijeliti osobi C,D,E,F,n… Kako se onda zaštiti od toga da osoba B ne podjeli digitalnu sliku jabuke svima ostalima besplatno? Odgovor je vrlo jednostavan -nikako? A kako onda zaraditi? Jednostavno …kao sto Spotify zarađuje, na uslugama i servisima koji adresiraju iskustvo konzumacije glazbe.

Kada bi danas postavio isto pitanje kao i prije 12 godina – “Zašto se ne ugledamo na glazbenu industriju?”, odgovor bi trebalo tražiti u tome kako bi se mogao primijeniti model Spotify-a na vašu industriju, te tko bi za vašu industriju bio EchoNest za kojeg je Spotify platio 100M USD (http://www.digitalmusicnews.com/2014/03/07/spotify100m/ )

Mali misaoni eksperiment – Zamislite situaciju u kojoj vaš kupac može kupiti jedan vaš proizvod te ga besplatno podjeliti čitavom svijetu bez troška. Pitanje je kako bi se ponašali u toj situaciji? (hint- tužbe i sudske zabrane glazbenoj industriji nisu pomogle) Read More

11 Jul

Poduzetnički Kompas

Poduzetništvo je ostvarivanje prilike “beyond resources”. Postizanje ciljeva se ne temelji na nečem opipljivom, a na nečemu što je s druge strane, što je iznad onoga što imamo. Istovremeno put do ostvarenja poslovne prilike te generiranja prihoda i dobiti je dugačak. Otvara se pitanje čime se onda možemo služiti tijekom tog puta da nam pokazuje dali smo na dobrom putu ? Nešto poput kompasa ili GPS-a.

compass-kompas

Imamo dva alata koji nam služe kao indikatori koje možemo koristiti za potrebe orijentacije. Prvi indikator je vrijeme, jer s obzirom na to da priliku ostvarujemo “beyond resources”, odnosno nemamo ih ili su jako limitirani, vrijeme je jedino mjerljivo. Stoga potrebno je mjeriti vrijeme, odnosno voditi evidenciju na što ga trošimo. Vrlo jednostavno napraviti google spread sheet, unijeti u jedan stupac datum, u drugi broj sati, u treći projekt na kojem radimo a u četvrti opisati aktivnost u par riječi. Nakon određenog vremena moguće je imati vrlo jasan uvid u to što radimo, te kako to kontribuira ostvarenju poslovnog cilja. Međutim vrijeme samo po sebi, te njegova distribucija po aktivnostima je jednodimenzionalna analiza, te nam govori samo o tome kako smo potrošili jedino što imamo (ili najvrjednije što imamo). Druga dimenzija je naš “state of mind” koji asociramo s vremenskim intervalima koje trošimo na ostvarivanje ciljeva. Raspon stanja uma može biti od grča u želucu do opijenosti budućim uspjesima. Srednja vrijednost je neutralno stanje prihvaćanja datosti onakve kakva je. Na neki način imamo u sebi kompas koji nas vodi kroz život, pa tako i kroz poduzetničke pothvate. Pitanje jesmo li svjesni istog, te možemo li prepoznati signal koji nam on šalje. Ako možemo prepoznati signal, te koristeći se zapisivanjem tog signala u jednostavnu tablicu onda možemo i početi razaznavati što nam se događa na putu do poslovnog cilja, odnosno “instalirali” smo si poduzetnički GPS. Odgovorno tvrdim da je vrijednost “grč u želudcu” opasna za društvo, tim s kojim radite i vas same. Ujedno društvo, tim i mi sami smo i izvor tog grča stoga ga i jedino mi možemo otkloniti. Opijenost budućnosti je neutralna vrijednost jer maštanje ne može škoditi nikome premda se na isto može potrošiti puno vremena uzaludno. Neutralno prihvaćanje datosti je optimalna vrijednost koja najviše kontribuira ostvarenju cilja. Ono što je bitno razdvojiti je da navedena stanja nisu emocije niti osjećaji, a stanja u koja proživljavamo kada trošimo vrijeme ostvarujući poslovne ciljeve. O emocijama, raspoloženju, sentimentu i karakternim osobinama u nekom drugom postu. Znači imamo vrijeme i aktivnosti, koji su nam karta koju koristimo postižući ciljeve, međutim trčati samo s kartom bez kompasa nije baš učinkovito. Stoga imamo navedena stanja (grč, svjesnost datosti i opijenost) kao kompas koji stavimo na tu kartu. Tako opremljeni možemo krenuti na orijentacijsko trčanje u šumi zvanoj poduzetništvo.

Sergej Lugović, 11.07.2015

https://twitter.com/sergejlugovic/